Početna stranica > Novosti

Sovjetska zastava na zgradi Rajhstaga

Sovjetska zastava na zgradi Rajhstaga
01.05.2019. god.


Narod i armija su istrajali i pobedili. Na današnji dan, 30.04 1945. trupe Crvene armije su tokom zauzimanja Berlina osvojile Rajhstag, zgradu nemačkog Parlamenta.

Fotografija crvenoarmejaca koji postavljaju sovjetsku zastavu na zgradu Rajhstaga obišla je svet i praktično označila savezničku pobedu u Drugom svetskom ratu. Istog dana ubio se i Adolf Hitler. 

Iz školskih udžbenika svi znaju da su prvu zastavu Pobede nad rajhstagom podigla dva vojnika: Rus Mihail Jegorov i Gruzijac Meliton Kantarija. Oni su to učinili 1. maja u 4.30 ujutro… Međutim, 14 sati pre toga, 30. aprila u podne zastavu na timpanonu Rajhstaga podigao je vojnik iz Brjanska Ivan Lisenko (1917-2015).


Ivan Lisenko (1917-2015)

30. aprila 1945. godine izviđački odred Semena Sorokina, gde je narednik bio Ivan Lisenko, dobio je zadatak da po svaku cenu prodre u Rajhstag i podigne Crvenu zastavu. Deset vojnika je jurišalo na Rajhstag! Dva izviđača su poginula na trgu. Osam je uspelo da prodre u zgradu kroz sporedni ulaz. Lisenko je išao prvi. Odjednom su se pojavili Nemci, jedno desetak. On je bacio granatu i uništio ih. Zatim se Lisenko popeo na timpanon sprata Rajhstaga i učvrstio tamo crvenu zastavu.



"Mi smo je napravili od crvenog madraca, koji smo pocepali. Zarobio sam dva generala, takvi smo bili junaci. Ne kao današnji… Balavci…", govorio je Lisenko.

"Zatim su se oni popeli na krov Rajhstaga i tamo, na kipu Viljema Drugog, u 14.25 podigli zastavu puka. Zastavu nad Rajhstagom podizali su Provotorov, Bulatov, Brjuhovecki, Gabidulin, Oreško, Pačkovski i ja! Mnogih više nema među živima!", govorio je Lisenko u jednom od poslednjih intervjua 2015. godine.


Ivan Lisenko, drugi s leva

Posle Lisenka i njegovog odreda uveče u 22.10 na krovu Rajhstaga je podigla svoju zastavu grupa artiljerijskih izviđača kapetana Makova. Kantarija i Jegorov su podigli treću zastavu u 4 jutro 1. maja. Međutim, upravo oni – Rus i Gruzijac – ušli su u istoriju kao zvanični heroji, kako je tražila politika partije.



1973. godine istoričar Maksim Sbojčakov je pokušao da obnovi istorijsku pravdu, ali je njegova knjiga bila povučena iz štampe, a izviđači odreda Lisenka su počeli da umiru. Komandanta grupe Sorokina su našli obešenim u njegovoj vikendici. Iskusnog električara Provotorova je ubila struja, šumara Oreška je usmrtilo drvo, koje je palo na njega. Pačkovski je iznenada umro u Brestu. Gubadulin je nestao bez traga, a osmi junak Ivan Nikiforovič Lisenko preminuo je 2015. godine u 97. godini.

Berlin jula 1945. godine

 

 



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Kancelarija nemačkog kancelara navodno je odbila da razjasni da li je dobila upozorenja pre miniranja ruskih gasovoda...


Ukrajinske snage izvele su raketni napad na grad Kirov, izazvavši požar u industrijskom pogonu, koji je u međuvremenu ugašen, saopštile su lokalne vlasti....

Jedna radnica je poginula, a još tri osobe su u bolnici nakon noćnih napada na objekte kompanije „Vajldberis“ na jugu Rusije...


U noćnom napadu pogođena su dva broda, lučka infrastruktura, rezervoari sa gorivom, logistički centar i obalska raketna baterija, saopštila je Moskva...

Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....


Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA