„U tom smislu, veoma su karakteristične subverzivne akcije (kao što je podsticanje protesta) i diplomatski napori (poput pokušaja da se ospori legitimnost sporazuma), koje je Rusija preduzimala kako bi minirala rešavanje pitanja između Grčke i Severne Makedonije u vezi sa imenom države, ili njena podrška krajnje spornom referendumu u Republici Srbskoj u vezi sa proslavom Dana republike“, navodi se u dokumentu.
Vredi napomenuti da u izveštaju nisu navedeni nikakvi dokazi o takvim tvrdnjama. U međuvremenu, Moskva je u više navrata izražavala svoje stavove o optužbama za uplitanje u poslove drugih država na njenu adresu.
Tako je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, na marginama 73. zasedanja Generalne skupštine UN-a rekao da, kada bi ruska strana dozvolila sebi 10 odsto izjava zapadnih lidera o potrebi evroatlantske integracije Zapadnog Balkana, bila bi "prikovana za stub srama".
„Visoki predstavnik EU Federika Mogerini početkom ovog meseca izjavila je da je Balkan teritorija EU, a gde su oni - ne bi trebalo da bude mesta za druge. Verovatno treba da obavimo vaspitno-obrazovni rad sa svojim kolegama, kako bi se malo pristojnije ponašali“, istakao je Lavrov.
Objavljujući takve izveštaje, Zapad ponovo pokušava da pogorša odnose sa Rusijom, rekao je Igor Šatrov, zamenik direktora Nacionalnog instituta za razvoj moderne ideologije.
"Nakon što su doživeli neuspeh na teritorijama blizu Rusije, zapadni političari i oni koji stoje iza njih, koji su zainteresovani za pogoršanje odnosa sa Moskvom, počinju da ljuljaju balkanski čamac", rekao je politikolog u intervjuu za RT.
Po njegovom mišljenju, Srbija, kao ozbiljan partner Rusije, ostaje glavni predmet zapadnih interesa na Balkanu.
„Podstičući antirusku histeriju u regionu Balkana, cilj je da se na neki način približi Srbiji i da se obrati pažnja na činjenicu da pored zemalja koje stoje u redu pred Briselom i Vašingtonom, postoji i Beograd, koji vodi svoju nezavisnu politiku. A u nezavisnoj politici Beograda vide ruku Moskve. Sve ovo je indirektno povezano sa interesovanjem za uključivanje Srbije, Beograda u evropske institucije, Evropsku uniju i NATO”, naglasio je stručnjak.
Ranije su analitičari Službe za istraživanje Evropskog parlamenta objavili rizik od pojave "
autoritarizma" u Srbiji, što bi, prema mišljenju stručnjaka, moglo ugroziti ulazak zemlje u EU.
Krivite sopstvene neuspehe
Institut za bezbednosne studije takođe primjećuje da će u narednih nekoliko godina regionalna strategija EU zahtevati ne samo suprotstavljanje "neprijateljskim akcijama Rusije", već i energičnije pokušaje da se ohrabre i podrže duboke reforme.
Prema ekspertima EUISS-a, Evropska unija može ponuditi profitabilan scenario za razvoj balkanskog regiona.
"Za razliku od Rusije, EU može ponuditi atraktivan model i imati finansijsku snagu neophodnu za uspeh, ali da bi se koristile ovim prednostima, još uvek je potrebna snažna politička predanost", navodi se u dokumentu.
Međutim, prema rečima šefa Centra za proučavanje savremene balkanske krize Instituta za slavistiku Ruske akademije nauka i člana Senata Republike Srpske Jelene Guskove, Evropska unija još uvek ne može ponuditi scenario koji odgovara balkanskom regionu.
„Evropska unija ima finansijske mogućnosti, ali još nema pristojni scenaro. Dobro su ih podržavali Hrvati, Slovenci, Albanci, ali se njihov program za Srbiju ne može nazvati atraktivnim. Oni su uvek zauzimali poziciju ozbiljnog pritiska na Srbiju, da je nateraju da pravi ustupke. A ceo sistem je u velikoj meri potkopao poverenje u Evropu”, ističe Guskova.
Prema njenim rečima, Evropska unija pokušava da krivi Rusiju za sopstvene neuspehe u regionu Balkana.
„EU pogrešno shvata svoju glavnu strategiju u proceni događaja koji su se desili na Balkanu. A Rusiju je teško okriviti. To je pre svega krivica same politike Evropske unije“, zaključila je Guskova.
Izvor: Vostok / RT