U Srbiji su Nemci uzimali ljude kao taoce i ubijali ih kao odgovor na akcije partizana. Prema Knutovu, nacisti su do 1944. godine pogubili oko 80 hiljada ljudi u Srbiji.
Jugoslovenski partizani, čije su jezgro bili lokalni komunisti na čelu sa Josipom Brozom Titom, prešli su na masovnu gerilsku borbu protiv nacista 4. jula 1941. godine. Njen obim je bio toliko veliki da su nacisti uskoro izgubili kontrolu nad znatnim delom teritorije Jugoslavije.
Stvorena od strane partizana u septembru 1941. godine, Užička republika je kontrolisala oko dve trećine teritorije moderne Srbije. U borbi s partizanima, nacisti i njihovi saveznici uništili su stotine naselja. 1943. godine oko 20 hiljada jugoslovenskih partizana u trajanju od pet meseci je zadržalo 197 hiljada Nemaca, Talijana i saradnika u šumama na reci Sutjeska.
"Jedan od najvećih pokreta otpora u Evropi delovao je u Jugoslaviji", rekao je Georgije Emelijanenko u intervjuu za RT, sa Naučno-metodološkog odelenja Muzeja pobede.
Govoreći o toku operacije za oslobađanje balkanske kraljevine, Jurij Knutov je primetio da snage narodnog otpora u proterivanju okupatora sa jugoslovenske teritorije nisu bile dovoljne.
„Uprkos hrabrosti partizana, nacisti su zadržali kontrolu nad ključnim komunikacijama i gradovima u Jugoslaviji. Oni su velike gradove, poput Beograda, pretvorili u prave tvrđave “, rekao je istoričar.
Tokom 8. i 9. septembra 1944. godine bugarska vojska zajedno s komunistima je izvršila državni udar u Sofiji i svrgla pro-nacističku vladu, a Bugarska je potom bila u ratu s Nemačkom na strani SSSR-a. U međuvremenu, rukovodstvo Sovjetskog Saveza složilo se sa komandom Jugoslovenske narodnooslobodilačke vojske koja je formirana od partizana o zajedničkim akcijama protiv nacista.
Ukupan broj sovjetskih, jugoslovenskih i bugarskih trupa koji su trebali da napadnu Hitlerove snage u istočnoj Jugoslaviji dostigao je 660 hiljada. Imali su 4477 artiljerijskih oruža, 421 tenk i samohodne haubice, kao i 1250 aviona.
„Sovjetskim trupama i njihovim saveznicima u istočnoj Jugoslaviji suprotstavilo se oko 150 000 nemačkih snaga koje su se oslanjale na više hiljada hiljada kolaboracionista. Nacisti su bili u dobro pripremljenim položajima“, rekao je Knutov.
28. septembra, jedinice sovjetske 57. armije u saradnji sa 13. i 14. korpusom NOV-a probile su odbrambenu liniju okupatora na istoku Jugoslavije. Istovremeno, 2. bugarska armija pokrenula je ofanzivu jugozapadno od grada Pirota. Dva dana kasnije Bugari su zajedno sa partizanima oslobodili Vlasotince na teritoriji Jugoslavije.
U oktobru su sovjetske trupe stigle do Morave i zauzele mostove na njenoj desnoj obali, a tenkovi Crvene armije potpuno su blokirali južne prilaze Beogradu. Jugoistočno od prestonice Jugoslavije bilo je okruženo 13 hiljada nacista, od kojih je osam hiljada položilo oružje, a ostali su uništeni.
„14. oktobra sovjetske trupe i jedinice NOV-a počele su sa direktnim borbama za Beograd, a šest dana kasnije oslobodile su grad. Tokom Beogradske operacije poražen je glavni deo Grupe F i deo Grupe E", rekao je Emelianenko.
Prema njegovim rečima, ovo je „konačno promenilo prirodu rata u Jugoslaviji“, jedinice NOV-a sada su delovale, ne kao partizanske odredi, već kao punopravna regularna vojska.
Nakon oslobađanja prestonice, sovjetska komanda je naredila Crvenoj armiji da krene u odbranu na liniji Beograd - Batočina - Paraćin - Knjaževec. Jugoslovenske jedinice trebalo je da igraju ključnu ulogu u oslobađanju ostatka zemlje.
"Pored toga, izuzetno važna misija sovjetskih snaga i njihovih saveznika bila je blokiranje nemačkih trupa na jugu Balkana", naglasio je Knutov.
Emelianenko je zauzvrat primetio da je početkom oktobra neprijatelj odlučio da povuče svoje snage sa teritorije Grčke, Albanije i Makedonije. Tako su sovjetske trupe prinudila naciste da dobrovoljno napuste pripremljene položaje na velikoj teritoriji jugoistočne Evrope. Ali u isto vreme, bilo je od suštinskog značaja da se spreči brzo prebacivanje jedinica Vermahta sa južnog Balkana u Mađarsku, gde se pripremala nova velika ofanziva Crvene armije.
Prema Knutovu, "sovjetska avijacija je uništila značajan deo puteva i mostova koji vode sa južnog Balkana na sever".
„Nacisti nisu imali drugog izbora osim da pokušaju da se probiju planinskim stazama. Ovde su se pretvorili u lak plen za partizane, morali su da ostavljaju vojnu opremu. Uprkos svim naporima, Hitler nije uspeo da na vreme ojača svoj položaj u Mađarskoj“, rekao je Knutov.
Tokom Beogradske operacije, nacisti su izgubili oko 45 hiljada ljudi, što ubijenih, što zarobljenih, te su bili primorani da se povuku 200 kilometara i izgube kontrolu nad južnim i istočnim delovima Balkanskog poluostrva. Gubici sovjetskih trupa iznosili su 4350 ljudi.
„Beogradska operacija je igrala važnu stratešku ulogu u ratu. Stvorila je uslove za oslobađanje Mađarske i Balkana, a takođe približila konačnu pobedu nad nacizmom“, zaključio je Knutov.
„„Beogradska operacija je igrala važnu stratešku ulogu u ratu. Stvorila je uslove za oslobađanje Mađarske i Balkana, a takođe približila konačnu pobedu nad nacizmom“, zaključio je Knutov.