Drugi krug predsedničkih izbora u Moldaviji: Između prozapadnog i proruskog kandidata
Predsednički izbori u Moldaviji, čiji je drugi krug zakazan za 15. novembar, održavaju se u svetlu sukoba između prozapadnih i konzervativnih, moskovski orijentisanih kandidata. Maija Sandu, koja je diplomirala na Harvardu, pristalica je integracije te zemlje u NATO, Rumuniju i EU, a aktuelni predsednik Igor Dodon, protivnik je evropskih integracija, paradirajući prijateljskim odnosima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. Njih dvoje lideri su prvog kruga izbora, a njihov rezultat je pokazatelj podela u zemlji. Sanduovu podržava deo omladine, pristalica evropskih integracija i ogromna većina moldavske dijaspore u EU. Potonja joj je donela pobedu u prvom krugu, gde je pobedila svog konkurenta sa 3% glasova (36,16% za Sanduovu nasuprot 32,61% za Dodona, a populistički biznismen sa ruskim državljanstvom Renato Usati završio je na trećem mestu sa 16,9%).
.jpg)
foto: © TASS
Međutim, glavna intriga ove izborne kampanje slična je onoj koja je okončala nedavne američke predsedničke izbore i jeste ta, da li gubitnik priznaje poraz. Posebno je mnogo pitanja za Maiju Sandu. Opozicioni političar neprestano optužuje svog rivala za veze sa oligarsima (iako je upravo pod Dodonom zemlju napustio najveći moldavski političar-oligarh Vladimir Plahotnjuk) i korupciju (bez pružanja dokumentovanih dokaza). Sanduova takođe tvrdi da Dodon aktivno koristi administrativne resurse.
Istovremeno, njeni rezultati u zapadnoevropskoj moldavskoj dijaspori pokreću neka pitanja zbog masovnog priliva ljudi koji žele da glasaju, uprkos pandemiji i očiglednoj nemogućnosti nekih biračkih mesta da prime 5-6 ljudi u minuti, što odgovara broju primljenih glasačkih listića.
.jpg)
foto: © TASS
Kao rezultat toga, Dodonove pristalice izašle su na ulice 13. novembra okupivši više od 20.000 njegovih pristalica. Na sankcionisanim skupovima u najvećim gradovima zemlje izražena je bojazan da će se, bez obzira na stvarni rezultat, Sanduova proglasiti pobednikom prema scenariju nedavnih izbora u Belorusiji. Zemlja je dobro svesna posledica revolucija u boji, a Moldavci verovatno neće masovno podržati još jednu „ciglenu revoluciju“, kako su neki mediji nazvali pokušaj uličnog puča 2009. godine. S obzirom na to da je Moldavija parlamentarna demokratija, Igor Dodon, za razliku od beloruskog lidera Lukašenka, jedva da ima administrativni resurs za izvođenje radnika javnog sektora na ulice. Tako je danas značajan deo populacije izrazio stvarnu podršku aktuelnom predsedniku.
.jpg)
foto: © TASS
Naravno, ovo svedoči o cepanju zemlje, o tome da Moldavci koji su ostali u domovini ne dele stavove onih koji su otišli na Zapad (a strano biračko telo u Moldaviji iznosi 15%). Konzervativni deo biračkog tela snažno se protivi liberalnim inicijativama koje je nametnula Sanduova, koja se proglasila učenicom Merkelove.
Istovremeno, ljudi koji su izašli na ulice, pokazatelj su da u slučaju pokušaja da mu se oduzme pobeda, Dodon neće ostati bez stvarne podrške svog biračkog tela. Ovo je veoma važna stvar s obzirom na tradicionalni ulog prozapadnih lidera Istočne Evrope na ulični pritisak.
Ipak, moldavski izbori se održavaju u senci američkih, ali međutim, po svemu sudeći na njih će jako podsećati.
- Izvor
- Tanjug
- foto: © TASS/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Ostale novosti iz rubrike »















