Balkanska dimenizja NATO samita
Jedno od glavnih pitanja dnevnog reda na dvodnevnom samitu NATO-a koji se otvara u Lisabonu biće situacija na Balkanu. Učesnici foruma nameravaju da razmotre rpobleme stabilnosti u regionu, kao i perspektive stupanja u Severnoatlantsku alijansu balkanskih zemalja. O ulozi NATO-a u balkanskom regionu razmišlja naš analitičar Petar Iskenderov.
Baš uoči lisabonskog samita, NATO komanda snaga KFOR-a na Kosovu objavila je o tome da se narednih meseci planira radikalno smanjenje brojnosti multinacionalnih kontigenata – sa 10 na 5 hiljada ljudi. Prema izjavi generalnog sekretara NATO-a Andresa Foga Rasmusena, to će biti još jedan korak na adaptaciji snaga KFOR-a na zadatke odvraćajućeg prisustva. Ipak ni za koga nije tajna da je pravi motiv smanjenja mirovnih snaga na Kosovu koje liči na bekstvo uvećanje problema NATO-a u Avganistanu. Nije slučajno da upravo uvođenje reda (naravno, po NATO standardima) u ovoj zemlji Alijansa odredila kao glavni zadatak u projektu svoje nove Strateške koncepcije do 2020. godine.
Međutim, realna sitaucija na Balkanu ne daje osnove da se govori o pravoj stabilizaciji. U referatu generalnog sekretara UN Ban Ki Muna podeljenom početkom novembra u SB UN, stiacija u Severnom Kosovu, naseljenom pretežno Srbima, kvalifikovana je kao nestabilna. Šta više, posle izricanja konsultativnog mišljenja o legitimnosti proglašenja nezavisnosti Kosova u međunarodnom sudu UN, bilo je istaknutao jačanje napetosti, podvlači se u dokumentu. U nastalim uslovima radikalno smanjenje snaga KFOR-a teško je oceniti drugačije do kao nameru alijanse ako ne de-jure, onda de-fakto da se povuče sa svojih morivnjačkih funkcija i da pruži slobodu delovanja albanskim vlastima u Prištini. Poslednji su već razradili plan uspostavljanja kontrole nad regionima Kosova sa srpskim stanovništvom, čija realizacija može da izazove nov krvavi konflikt regionalnih razmera.
Pa i sa strogo vojne tačke gledišta prebacivanje NATO odreda sa Balkana u Avganistan ni malo neće poboljšati perspektive avganistanskog regulisanja. Jer upravo u prisustvu kontigenta alijanse i Kosovo i Avganistan su se pretvorili u žarište nestabilnosti i izvor narkoopasnosti. I odgovornost za to leži na Alijansi – istakla je u intervjuu za Glas Rusije ekspert centra za proučavanje savremene balkanske krize Instituta za slavistiku RAN Ana Filimonova:
Ko snosi odgovornost? U prvom redu NATO, koji stoji i iza vojnih operacija na Balkanu i u Avganistanu, i iza svih njihovih posledica. Ipak prema NATO-u niko nikakve pretenzije sa sada, nažalost, ne ističe, mada međunarodno pravo treba da stoji na straži zakonitosti. Severnoatlantska alijansa masovno prisustvuje na Balkanu od početka 80-ih godina. Ipak za to vreme ne samo da nije distugnuto stabilno rešenje osnovnih problema regiona – kosovskog, bosanskog i makedonskog, već se vidi i zaoštravanje situacije. Šta više, pojavili su se i novi problmi kojih nije bilo još pre 200 godina – aktivizacija radikalnog islamizma u regionu i pretvaranje Balkana u bazu transancionalnog prometa narkotika. Ne rešivši ove probleme, NATO se sada sve aktivnije uvlači u sitauciju u Avganistanu i Pakistanu – prenoseći u novi region svoje negativno balkansko iskustvo.
- Izvor
- Golos Rossii, © kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
- Povezane teme
- Kosovo
- Srbija
- NATO
- Avganistan
- SB
- UN
- geopolitika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















