Kaspijski samit: proces je krenuo
Bezbednost u kaspijskom regionu isključiva je nadležnost pet priobalnih država. To je glavni stav konačnog dokumenta Trećeg samita kaspijskih zemalja, koji je zavšen u četvrtak u Bakuu. Osim sporazuma o saradnji u sferi bezbednosti, lideri Rusije, Kazahstana, Azarbejdžana, Turkmenije i Irana usvojili su zajedničku izjavu koja odražava njihov stav o statusu Kaspijskog mora.
Problemi Kaspija tiču se samo država regiona. Mišanje spolja u tim pitanjima nedopustivo je, podvukao je na samitu ruski predsednik Dmitrij Medvedev.
Mi smo jedinstveni u tome da smo sami odgovorni za situaciju u Kaspijskom regionu. Upravo zato se potvrđuje isključiva nadležnost kaspijskih država u rešavanju čitavog dijapazona pitanja regionalne bezbednosti. Ako u izvesnom trenutku oslabimo saradnju – možete da ne sumnjate, našim pitanjima poželeće da se pozabave druge države koje nikakve veze sa kapsijskim regionom nemaju, ali kojima je zanimljivo da se ovde pojave radi rešavanja sopstvenih ekonomskih, a ponekad i političkih zadataka.
Da podsetimo da se pitanje o pravnom statusu Kaspijskog mora pojavilo posle raspada SSSR, kada su na obali nastale tri nove države. Do 1991. godine on je određen bilateralnim sporazumom izmeu Irana i SSSR. Pregovori teku složeno. Rusija, Azarbejdžan i Kazahstan potpisali su dokumenta o razgraničenju dna severnog dela mora, ali ostaje nerešeno pitanje korišćenja akvatorijuma. Iran, sa svoje strane, predlaže da se more podeli na pet jednakih delova – po 20% svakoj priobalnoj državi. Protiv takvog prilaza se zalaže između ostalog Baku. Do danas nije rešeno takođe pitanje srednje linije po kojoj će se određivati granica nacionalnih sektora Turkmenije i Azarbejdžana.
Ipak na aktualnom samitu, konačno, označeni su ozbiljni pomaci u rešavanju ovih problema. Predsednici pet država poručili su odgovarajućim resorima da u roku od tri meseca usaglase širinu nacionalne zone svake od zemalja na moru – otprilike 24-25 milja. Osim toga, lideri nameravaju da uskoro završe radove na konvenciji i pravnom statusu Kaspijskog mora. To je bazični dokument koji reguliše delatnost kaspijskih država na moru. Po rečima Dmitrija Medvedeva, ovaj posao se može završiti u toku godine.
Predsednke brine i očuvanje ekologije Kaspijskog mora. Strane su se dogovorile da uvedu moratorijum na ulov jesetere u roku od pet godina.
Sa tačke gledišta ruskog lidera, a mišljenje Dmitrija Medvedeva su podržali svi učesnici, samit je uspeo. Predsednici su se dogovorili da razmatraju probleme Kaspija na najvišem nivou jednom u pet godina. A još da održavaju najmanje pet rundi konsultacija na ekspertskom nivou.
Sledeći kaspijski samit će biti održan 2011. u Rusiji. Dmitrij Medvedev se nada da će ovaj susret konačno staviti tačku na otegnute sporove.
- Izvor
- Golos Rossii, © kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















