Hoće li Kankun skrenuti s puta Kopenhagena?
U sledeća četiri dana (7-10. decembra) u meksičkom Kankunu će predsednici zemalja i ministri ekologije svih zemalja sveta pokušati da pronađu puteve za postizanje sporazuma u vezi s ključnim aspektima svetske klimatske politike. Susret na najvišem nivou je nedelju dana pripreman u okviru pregovora radnih grupa. Međutim, po priznanju samih eksperata, oni nisu uspeli da usaglase čak ni nacrte zaključnih dokumenata.
Na današnji dan jedina moguća slika kompromisa jeste Kopenhaški sporazum, koji su u Danskoj prihvatili učesnici prošlogodišnje Konferencije u vezi s klimom, izjavio je u intervjuu za „Glas Rusije“ zamenik ministra inostranih poslova RF Aleksandar Jakovenko.
Sporazum iz Kopenhagena je prilično izbalansiran dokument, koji odražava interese različitih grupa zemalja, koje danas učestvuju u pegovorima u Kankunu. U toku 2010. godine skoro 140 država se pridružilo ovom sporazumu i dostavilo je podatke o svojim mogućim obavezama na snižavanju emitovanja gasa po sistemu „staklene bašte“ ili o konkretnim merama za sprečavanje promene klime. To znači da su zemlje navele svoje dobrovoljne obaveze na smanjenju emitovanja gasa. Dakle, u uslovima kad još nema nikakvih pravnih sporazuma zemlje već počinju da rade na ovom pitanju. Rusija se, naravno, takođe priključila ovom Kopenhaškom sporazumu. Naveden je orijentir – da se do 2020. godine smanji emitovanje u granicama od 15 do 25 procenata u odnosu na nivo iz 90. godine, koji predstavlja tačku odbrojavanja za sve države.
2012. godine ističe rok važenja Kjotskog protokola. Svojevremeno (2004. godine) Moskva je ratifikovala ovaj dokument. Samim tim je pušten u pogon važan instrument međunarodne saradnje na sprečavanju promene klime, koji zbog proceduralne specifike bez Rusije ne bi stupio na snagu. Danas Rusija ne samo da ispunjava, već i preko planiranog ispunjava svoje obaveze po ovom sporazumu. I spremna je da nastavi aktivan rad na usaglašavanju novog međunarodnog klimatskog režima, istakao je Aleksandar Jakovenko.
Polazimo od toga da svi najveći emitenti treba da prihvate pravno značajne obaveze. To su pre svega, Sjedinjene Države, Kina i Rusija. Principijelno je važno da novi sporazum bude univerzalnog opsega – to znači da u njemu treba da učestvuju sve zemlje i sveobuhvatno. U ovom sporazumu bi trebalo da budu zabeležene obaveze ne samo razvijenih zemalja, već i mere, koje bi mogle da preduzmu države u razvoju.
U principu, pristup Rusije ovom pitanju je sazvučan s pozicijama mnogih država. Istovremeno, i dalje postoji ogroman broj nesuglasica, koje su se iskristalisale na prošlogodišnjoj konferenciji u Kopenhagenu. I bez političkih odluka praktično ih je nemoguće prevladati. Ostaje nam da se nadamo da će do 10. decembra strane ipak uspeti da usaglase dokument, koji neće dozvoliti da se sastanak u Kankunu nazove neuspešnim.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Takver/flickr.com/ vostok.rs
- Povezane teme
- ekologija
- samit
- čovečanstvo
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »
















