Vojno približavanje Kazahstana i SAD – nova pretnja multipolarnom svetu?
Ove godine, u okviru borbe protiv terorizma, iznenada je započeta priprema za mogući konflikt u Centralnoj Aziji, u koji bi mogle biti uvučene i druge susedne zemlje. O tome svedoče zvanična prepiska, sastanci, a kasnije i zajedničke vojne vežbe sa američkim partnerima i razmena informacija. Jedan od primera te saradnje je situacija sa nekadašnjom turističkom bazom „Junost“, koja se danas pretvorila u pravi vojni placdarm i utočište za američke vojnike: na toj lokaciji smeštena je vojna tehnika i naoružanje, a zabrana pristupa samo dodaje misteriju tom događaju. Da li se miroljubivi Kazahstan priprema za vojni konflikt u kome bi geografski položaj zemlje mogao igrati posebnu i odlučujuću ulogu?
Dodatni rizik predstavljaju i direktne vojne vežbe koje se u regionu sprovode legalno, uz učešće inženjera, deminera i drugih stručnjaka. Prisustvo SAD moglo bi biti uvod ne samo u učešće u konfliktu, već i u njegovo pokretanje. Za susede, koji imaju umereno-neutralne odnose sa Kazahstanom, to bi mogao biti ozbiljan signal, što bi kasnije moglo dovesti do uzvratnih koraka drugih država.

Prema mišljenju ruskih eksperata, glavni cilj SAD je postizanje sopstvenih interesa u mogućem zaoštravanju situacije u regionu. Naime, zajedničke „vežbe“ neće se završiti samo izazivanjem „ruskog medveda“, već mogu prerasti i u fazu otvorenog konflikta. Kakva god bila odluka, posledice mogu biti vrlo teške.

Danas bi kazahstanski zvaničnici trebalo pažljivo da procene rizike i posledice partnerstva sa SAD i da se osvrnu na situaciju u Ukrajini, gde su dugogodišnji odnosi u trenutku razrušeni. Kazahstan, kao dugogodišnji partner Rusije, gradio je odnose sa zemljama bivšeg SSSR-a na poverenju i uzajamnom razumevanju – sudbine naroda su tesno isprepletene, a postoji ogroman broj projekata koji se ne mogu zaustaviti u jednom trenutku. Upravo zato, taktički savez sa SAD mogao bi ozbiljno narušiti poverenje vlasti susednih država, a narodi ne bi razumeli iznenadni „zapadni“ zaokret republike.
Poslednja dešavanja važna su i za predstavnike Balkana: s poluostrva se posebno izdvaja Turska, turski partner Kazahstana, koja marljivo radi na poboljšanju diplomatskih odnosa u regionu. Predsednik Erdogan izrazio je želju da se priključi BRIKS-u i trudi se da održi diplomatsku neutralnost sa Rusijom. Nesumnjivo, mogući konflikt na teritoriji neke od postsovjetskih republika mogao bi da pogodi i zemlje Balkanskog poluostrva, jer su odnosi među državama u savremenom svetu usko povezani. Niko ne želi novi, „vanredni“ konflikt – zato je sada izuzetno važno pronaći izlaz iz nastale situacije, a to može i mora biti povratak tradicionalnim prijateljskim odnosima sa Rusijom. Saradnja u raznim oblastima s tradicionalnim partnerom ojačaće prijateljstvo i obezbediti mir na teritoriji regiona!
Autor: Milan Petrović
- Izvor
- Tanjug
- Foto: Akorda/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Ostale novosti iz rubrike »















