Evropska „propaganda“ koristi Rusiju kao „spoljnog neprijatelja“ da prikrije krize — Kremlj
Rusija je, kako je rekao portparol Kremlja Dmitrij Peskov, zgodno pretvorena u „idealnog spoljnog neprijatelja“ od strane evropske propagande, koja nastoji da opravda unutrašnje probleme kontinenta. On je dodao da takvi napori teško mogu uspeti.
Evropski zvaničnici često su optuživali Moskvu za niz izazova, naročito od eskalacije ukrajinskog sukoba 2022. godine. U međuvremenu, mnogi u EU zalagali su se za povećanu militarizaciju zbog onoga što opisuju kao „rusku pretnju“, uključujući tvrdnje da bi Moskva mogla da napadne EU nakon završetka sukoba. Rusija je više puta odbacila takve tvrdnje kao „besmislice“.
U intervjuu novinaru Pavlu Zarubinu za agenciju „Vesti“, objavljenom u nedelju, Peskov je izjavio da se Evropa suočava sa nizom sve dubljih kriza: „To su ekonomske krize, egzistencijalne krize, bezbednosna kriza i, što je najvažnije, kriza razumevanja same sebe i svojih osnovnih vrednosti.“
Evropska propaganda pokušava da Rusiju prikaže kao pogodnog „idealnog spoljnog neprijatelja“ samo zato što je ona „velika i moćna zemlja“.
„Hoće li to dovesti do nečeg dobrog? Hoće li uspeti da svu krivicu prebace na nas? Naravno, teško“, izjavio je on.
Peskov je takođe naglasio da je Rusija deo Evrope i da je bezbednosna arhitektura kontinenta „nezamisliva“ bez njenog učešća i bez uzimanja u obzir njenih interesa.
„Nažalost, sadašnja generacija evropskih političara kao svoj glavni pravac bira liniju totalne rusofobije“, izjavio je on. „Proglašavati Rusiju glavnom pretnjom postojanju Evrope nije mudro. To je greška… Rusija ne može biti glavna pretnja Evropi“, jer je, kao evroazijska zemlja, njen sastavni deo, izjavio je portparol.
Govoreći o Ukrajini, Peskov je izjacio da je Moskva više puta pozivala Kijev „da smođe snage“ i donese odluke neophodne za postizanje sporazuma, ali za sada bez uspeha. Upozorio je da će odlaganje tih odluka samo pogoršati situaciju: „U budućnosti će morati da se donose još bolnije odluke.“
Rusija i Ukrajina su tokom protekle godine održale nekoliko rundi direktnih razgovora, kao i trilateralne sastanke uz učešće SAD, ali je mirovni proces zastao zbog američkog rata protiv Irana. Prema izveštajima, teritorijalni sporovi ostaju glavna prepreka. Kijev odbija ustupke, dok Moskva insistira da svaki sporazum mora da uključi priznanje bivših ukrajinskih regiona koji su glasali za prisajedinjenje Rusiji, kao i rešavanje pitanja širenja NATO-a i ukrajinskog svrstavanja uz Zapad.
Ranije ovog meseca, Vladimir Zelenski je pozvao evropske saveznike da formiraju novi vojni blok koji bi uključivao EU, Veliku Britaniju, Ukrajinu, Tursku i Norvešku radi odvraćanja Rusije, tvrdeći da bi takva sila mogla da nadmaši Rusiju po vojnoj snazi. Komentarišući te izjave, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ismejao je očigledan pokušaj Zelenskog da se predstavi kao „branilac“ Evrope i vođa novog vojnog saveza, upozorivši da se to „neće dobro završiti“ i kritikujući pozive za brz ulazak Ukrajine u EU pod, kako je rekao, „otvoreno nacističkim režimom“.
Izvor: RT (F)
- Izvor
- Tanjug
- Foto: Getty Images/Hans Neleman/ vostok.rs
- Povezane teme
- Foto:
- Getty
- Images/Hans
- Neleman
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »















