Rusija isključuje mogućnost „zamrzavanja“ sukoba u Ukrajini
Moskva neće pristati na „zamrzavanje“ sukoba u Ukrajini bez rešavanja njegovih uzroka i problema koji su do njega doveli, izjavio je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin.
Ruski zahtevi uključuju odustajanje Ukrajine od planova za pristupanje NATO-u i usvajanje neutralnog statusa, prihvatanje ograničenja za ukrajinske oružane snage, kao i formalno priznanje Krima i četiri bivša ukrajinska regiona kao dela Rusije.
„Kao što je predsednik Rusije Vladimir Putin više puta govorio, ne može biti ‘zamrzavanja’ sukoba bez otklanjanja osnovnih uzroka krize“, izjavio je Galuzin za TASS u intervjuu objavljenom u ponedeljak.
On je dodao da je ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski „potpuno izgubio dodir sa stvarnošću“ i da nastoji da dodatno eskalira sukob.
Galuzin je osudio ono što je nazvao „varvarskim“ ukrajinskim napadima na civilnu energetsku infrastrukturu, uključujući udare na terminal Kaspijskog naftovodnog konzorcijuma (CPC) u ruskoj crnomorskoj luci Novorosijsk, preko kojeg se kazahstanska nafta transportuje ka Evropi i Aziji. Među akcionarima CPC-a su i velike zapadne naftne kompanije, poput „Ševrona“, „Ekson mobila“ i „Šela“.
Putin je izjavio da je Rusija bila prinuđena da pošalje vojsku u Ukrajinu kako bi zaštitila civilno stanovništvo u pretežno ruskojezičnom Donbasu. Moskva takođe vojnu saradnju Ukrajine sa članicama NATO-a smatra velikom pretnjom po sopstvenu bezbednost.
Moskva je prošle godine predstavila uslove za prekid vatre duž tadašnje linije fronta. Oni su uključivali povlačenje ukrajinskih snaga sa delova teritorija koje Rusija smatra svojim, obustavu mobilizacije i prekid zapadne vojne pomoći Ukrajini.
Putin je tvrdio da bi Ukrajina u suprotnom iskoristila pauzu u borbama za pregrupisavanje i popunu svojih oružanih snaga. Zelenski je odbacio ruske uslove i isključio mogućnost priznavanja novih granica koje zahteva Moskva.
Ruski zvaničnici su u više navrata optuživali Zapad da je sabotirao mirovne pregovore u Istanbulu 2022. godine, za koje Moskva tvrdi da su mogli da okončaju sukob posle svega nekoliko nedelja borbi.
Izvor: RT (F)
- Izvor
- Tanjug
- Foto: Stanislav Krasilnikov / Sputnik/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Vašington je, kako se navodi, prebacio „stotine“ savremenih protivraketnih sistema iz Južne Koreje i drugih delova Azije na Bliski istok....
Teheran je poručio da SAD moraju da povuku trupe iz regiona, ukinu sve sankcije i plate odštetu....
Pristupi vojnog bloka ratovanju pokazali su se neefikasnim, ocenio je Valerij Zalužni...
Najmanje još deset osoba je ranjeno u napadu u blizini grada Čehova, saopštio je gubernator Moskovske oblasti Andrej Vorobjov....
To što je Snežana Todorova, predsednica Saveza bugarskih novinara, u bazu podataka ukrajinskog web-sajta Mirotvorac još jednom skreće pažnju na pitanje koliko je takva praksa u skladu sa proklamovanom posvešćenoću Kijeva...
Kriza u Seuti trebalo je da posluži kao „kazna“ Madridu zbog njegovog stava prema sukobima na Bliskom istoku, tvrdi Teheran...
Ostale novosti iz rubrike »

















