Rezultati razvoja odnosa Rusije i Zapada krajem prve decenije 21. veka
Završena je prva decenija ovog stoleća, te je došlo vreme da se sagledaju neki rezultati političkog razvoja sveta i u ovoj deceniji i tokom poslednje godine. Pred mikrofonom je direktor Centra uporednih političkih istraživanja Boris Šmelev.
Čini mi se da su to međusobno povezani procesi. Zato se događaji, koji su odredili smer razvoja međunarodne situacije prethodne godine, nalaze u okviru tendencije razvoja međunarodne situacije protekle decenije. U takve događaje spadaju, svakako, potpisivanje ugovora između Rusije i SAD o smanjenju nuklearnih potencijala, kao i učešće predsednika Rusije u samitu NATO-Rusija u Lisabonu. Inače, svi ti događaji udaraju temelj novih tendencija u razvoju međunarodne situacije predstojeće decenije.
Podsetimo da je sredinom ove decenije došlo do naglog zaoštravanja odnosa između Rusije i zapadnih zemalja. Za te odnose je bilo karakteristično produbljivanje krize koja bi mogla da se pretvori u konfrontaciju i transformuje u novo izdanje hladnog rata. Međutim, objektivno to nije bilo potrebno ni Rusiji, ni Zapadu, jer se svet suočio s ozbiljnim izazovima, na koje je moglo da se reaguje samo zajedničkim naporima. U tim uslovima Rusija i SAD proglašavaju sprovođenje politike takozvanog risitovanja. To pozitivno utiče i na odnose Rusije s drugim zapadnim zemljama, - ističe Boris Šmelev.
Svakako, novi proces je tek počeo. Realna dostignuća, rezultati te politike su veoma skromni. Međutim, čini mi se, reč je o značaju samog procesa traženja uzajamnog razumevanja i novih puteva saradnje između Rusije i Zapada. Vreme će pokazati, u kojoj će meri to biti realizovano u praktičnu političku stvarnost.
Što se tiče Rusije, njeno rukovodstvo je više puta izjavilo da je ostvarivanje politike modernizacije nemoguće bez tesne saradnje s Zapadom, u tome ima svoje logike. Zato će spoljna politika Rusije biti usmerena na postizanje visokog nivoa poverenja, privlačenje zapadnih zemalja i kapitala radi rešavanja brojnih socijalno-ekonomskh problema, - rezimira Boris Šmelev.
- Izvor
- Golos Rossii, © kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »















