Korisni hleb sa Altaja
Tehnologiju mlevenja, pomoću koje se čuva maksimalni sadržaj vitamina i mikroelemenata u zrnu, razradili su naučnici Altajskog državnog tehničkog univerziteta. Ali na univerzitetu na tome se nisu zaustavili i organizovali su preduzeće. Već na leto na tezgama prodavnica ovog sibirskog regiona pojaviće se vekne napravljene na osnovu inovacije.
Prvi hleb, po podacima arheologa, pojavio se pre više od 15 hiljada godina. Svaki narod ima istorijske tradicije pripremanja ove najpopularnije namirnice. U Rusiji od davnina su davali prednost ražanom i pšeničnom hlebu. Poslednjih godina asortiman pa i tehnologije pripreme peciva značajno su se proširile. Kako pokazuje praksa, nema granice usavršavanja u toj oblasti. To da su najvredniji vitamini i minerali koncentrisani upravo u ljusci zrna sada znaju čak i laici. Ali malo ko zna kako da se oni očuvaju u konačnom proizvodu, posle svih stadijuma proizvodnje helba. To i jeste jedan od glavnih zadataka koji stoje pred naučnicima u oblasti ishrane.
Aparat za mlevenje koji su oni razradili maksimalno čuva ljusku, znači i biološki aktivne supstance koje ona sadrži, rekao je za Glas Rusije prorektor za naučno-inovacioni rad Altajskog državnog tehničkog univerziteta Andrej Maksimenko.
Činilo bi se, hleb kao hleb, šta se može tu smisliti? U stvari ima šta da se smisli. Prošle godine naučnici našeg prehrambenog fakulteta dobili su patent RF koji potvrđuje prava vlasništva univerziteta na novi vid mlevenja zrna, koji koristimo za proizvodnju hlega. A on se sastoji u tome da se ne melje suvo zrno, već zrno koje dolazi neposredno sa njive. O čemu je reč? U mnogim razradama već je dokazano da su hranljiva svojstva opne zrna mnogo korisnija nego samog zrna. Sve one mikroelemente koji se nalaze u opni mi čuvamo tokom novog mlevenja. Tako na kraju dobijamo obični hleb sa neobičnim svojstvima.
Pšenično zrno, nastavlja Andrej Maksimenko, to je riznica korisnih supstanci, to su vitamini A, E, F i grupe B, kao i mineralni na osnovu bakra, selena, silicijuma, magnezijuma, kobalta, cinka, kalijuma, hlora, natrijuma, joda. Obično sve ove komponente vredne za čoveka prilikom prerade nestaju. Tako samo brašno sadrži ulgavnom skrob. Proizvod ne baš previše koristan, a za ljude koji su skloni gojenju i pate od dijabetesa – štetan. Revolucionarna razrada altajskih naučnika omogućava da se lako podeli zrno na komponente, a zatim da se one pomešaju u maksimalno izbalansiranim proporcijama.
Naučnici univerziteta sa Altaja čele da stvore čitavu potrošačku liniju korisnog hleba od altajske pšenice, jednostavnije govoreći razne sorte za svaki ukus. Oni planiraju da u brašno stave heljdu, tikvu i druge prirodne sastojke, bogate vitaminima i mikroelementima. Profesionalni pekari nazivaju takve smese kompozitnim. Sada ih svi ruski proizvođači kupuju u Evropi, sada će ih pripremati na Altaju.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © SXC.hu/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- hrana
- arheologija
- istorija
- proizvodnja
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















