Arktik neće ponoviti scenario meksičkog zaliva
Jedinstvene ekološki bezbedne tehnologije eksploatacije nafte i gasa u ekstremnim uslovima arktičkih širina razradile su ruske kompanije. Ruski stručnjaci izjavljuju da je nemoguć scenario ponavljanja katastrofe u Meksičkom zalivu.
Razrada naftnih i gasnih nalazišta u Arktiku započeće uskoro. Ovih dana parlament Norveške ratifikovao je sporazum o Arktiku, koji je potpisan sa Rusijom još prošle godine. Dokument zvanično razgraničava teritorije dve zemlje i skida moratorijum na osvajanje naftnih i gasnih nalazišta akritčkog epikontinentalnog pojasa. Stvar vredi. Na primer, samo u Barencovom moru kriju se milijarde tona nafte i trilioni kubnih metara gasa.
Eksploatacija nafte i gasa treba da se vrši u ekstreminim prirodnim uslovima – ajsberzi, polarna noć, magle i oluje. Danas domaće naftne i gasne kompanije veliku pažnju poklanjaju bezbednosti i tehnološkoj pouzdanosti opreme i specijalnog transporta. Masovna havarija na naftnoj platformi u Meksičkom zalivu još jednom je potvrdila neophodnost takvog prilaza. U osvajanju arktičkih projekata učestvuje ruska kompanija Severna mašinogradnja, koja ima jedinstveno iskustvo pravljenja takve opreme. Između ostalog, već je izgrađena stacionarna platforma, koja nema premca u svetu. Gigantsko gvozdeno ostrvo, veće od fudbalskog terena, može da radi pri temperaturi ispod minus 50, kaže glavni inženjer kompanije Gasprom njeft šeljf Aleksandar Kiser.
Platforma se postavlja na dnu mora. Principijalni momenat se sastoji u tome što se tehnologije bušenja i eksploatacije podvodne bušotine ni u čemu neće razlikovati od kopnenih. U Meksičkom zalivu proces se dešavao drugačije. Tamo je između platforme i dna bilo rastojanje od 1200 metara. Nafta je iz bušotine izbijala kao fontana. Kada se desila havarija, nemoguće je bilo ukrotiti je. Kod nas će se nafta iz bušotine pumpati pomoću snažnih pumpi.
Šta više, težina ruske platforme je ogromna – preko 5000 tona, što se može uporediti sa težinom 70 Ajfelovih kula! A za povćanje njene stabilnosti na morskom dnu temelj će biti ojačan kamenim klokovima debelim tri metra.
Monitoring stanja životne sredine treba takođe voditi pomoću satelita. Biće ih najamnje 7. Iz kosmosa se najtačnije me odrediti položaj uređaja za bušenje, površina mogućeg izlivanja nafte, reljef terena i debljina leda, kažu stručnjaci. Takođe ruska vlada razrađuje sistem poreskih olakšica koje stimulišu naftaše da primene nove tehnologije i opremu radi sprečavanja vanrednih situacija u regionu vađenja nafte.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/wili_hybrid/cc-by-nc/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »















