Masovni neredi stigli do Balkana
Talas masovnih antivladinih demonstracija stigao je do Balkana. Arena masovnih demonstracija postala je hrvatska prestonica Zagreb. Njihovi učesnici zatražili su ostavku kabineta premijera Jradranke Kosor, koji su optužili za korupciju. Slične optužbe su bile upućene opoziciji na čelu sa Socijalističkom strankom. A apoteoza akcije bilo je javno spaljivanje zastave EU, u koju Hrvatska pokušava da stupi već više od 15 godina. Kao i u zemljama Severne Afrike i Bliskog Istoka, manifestacija je bila organizovana pomoću Fejsbuka i drugih internet-mreža, i na kraju njeni učesnici su izjavili: Doviđenja do petka. Zaista, da li revolucionarni talas posle arapskih zemalja zapljuskuje Balkan? Naš komentator Petar Iskenderov to ne isključuje.
Kako su pokazali događaji u Severnoj Africi i u bliskoistočnom regionu, danas masovne akcije protesta mogu biti organizovane bukvalno ni od čega. Glavu ulogu igra nagomilavanje svojevrsnog kritičnog protestnog potencijala, čije korišćenje zavisi već od konkretnog rasporeda snaga. U slučaju Hrvstske pokretački motiv bila je za Balkan tradicionalna korupcija i očigledno otezanje procesa evrointegracije. Svaka hrvatska vlada proglašava kao prioritet borbu protiv organizovanog kriminala i stupanje zemlje u EU. Ipak realni progres u tim pravcima ne postoji, između ostalog krivicom EU.
Ipak, ne radi se samo o Hrvatskoj. Sličan po svojoj prirodi protestni potencijal postoji i u drugim balkanskim zemljama. U Albaniji poslednje nedelje su već postojali sukobi opozicije sa vlastima. U Srbiji podeljene su pristalice i protivnici prozapadne orijentacije zemlje. A u Bosni i Hercegovini posle oktobarskih izbora političari još uvek nisu u stanju da formiraju vladu. I to da ne govorimo već o permanentno nestabilnom Kosovu. Ako se eskalacija unutarpolitičke napetosti desi istovremeno u nekoliko regiona Balkana, posledice po Evropu mogu da budu nepredvidive. Nije isključen ni novi talas međuetničkih i međudržavnih konflikata, što je za sada pošlo za rukom da se izbegne u Africi i na Bliskom Istoku. Jer u blakanskom društvu nagomilano je veliko iskustvo bratoubilačkih ratova i etničkih čišćenja, koja tradicionalno podrivaju stabilnost u čitavoj Evropi. A danas EU i bez Balkana ima more problema, podsetila je u razgovoru za Glas Rusije ekspert u oblasti uporedne politikologije Moskovskog državnog instituta za međunarodne odnose MIP Rusije Jelena Ponomarova.
Rukovodstvo EU nalazi se u stanju šoka povodom svetske ekonomske krize. Ono ne može da ponudi ništa novo, što bi pomoglo da se prolomi situacija u čitavom nizu problematičnih država. Ako se finansijskim problemima Grčke, Irske, Italije, Protugalije dodaju potresi u Hrvatskoj i drugim još manje stabilnim regionima Balkana, to će još više pogoršati situaciju sa evropskom valutom, i sa nelegalnim migrantima, i sa rastom ksenofobije i nacionalizma u mnogim zapadnoevropskim državama.
Balkan je već više puta postajao u svojoj istoriji žrtva nasilnog efekta domino. U svakom slučaju, češće nego Severna Afrika ili Bliski Istok. Pa i prvi svetski rat, kao što je poznato, nije započeo u Magrebu...
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »















