Nedelju dana pre leta
Nedelju dana pre leta – tako se naziva moskovska umetnička izložba, posvećena istorijskom događaju – prvom čovekovom letu u kosmos. Ona je otvorena zaista nedelju dana pre 12. aprila: tog dana pre 50 godina prvi kosmonaut planete, Rus Jurij Gagarin je napravio jedan drug oko Zemlje.
Simbolika se može videti u tome da je na izložbi koja predstavlja pedesetogodišnji put kosmonautike predstavljeno 50 slika! A ako se vratimo nazivu izložbe – Nedelju dana pre leta, ona simboliše večitu težnju čoveka za kosmosom, predstave o Vasioni koje su se pojavljivale kod umetnika mnogo pre realnog proboja u kosmički bezdan. Između ostalog, i sada, kada je put u orbitu postao mal te ne obična pojava, savremeni aktualni umetnici sa zadovoljstvom se okreću temi kosmosa, priznao je u intervjuu za Glas Rusije istoričar umetnsoti i koordinator projekta Dmirtij Butkevič.
U procesu odabira eksponata, kaže ekspert, slike su poređane u jednu strogu liniju. To je romantični odnos prema kosmosu u prvim decenijama 20. veka. Zatim sovjetski stil plakata, kosmos kao običan posao. Dalje dela nonkonformista 60-ih godina i savremena aktualna umetnost, koja predstavlja ogorman kompleks: od ironičnog odnosa prema sižeu do iste te romantike.
Organzatori izložbe smatraju da se slikom koja simboliše prelaz ka savremenoj percepciji kosmosa može smatrati platno Sergej aŠutova Dečak na lopti. Slikar je preosmislio lik junaka filozofske bajke Sent-Egziperija: Malog princa, koji je živeo na malenoj planeti, on je predstavio u liku sovjetskog učenika za kojeg je kosmos takođe rodna stihija. Kontrast takvom doživljaju kosmosa čini slika Sergeja Iševa Gledanje na zvezde. Za one koji su predstavljeni na ovom platnu kosmos ostaje i dalje zagonetan i nepoznat: ljudi gledaju u nebo kao da se pitaju šta je tamo?
Izložba Nedelju dana pre leta ima i dokumentarni odsek. O jednom od njegovih eksponata govori za Glas Rusije Valerija Galaj, unuka marka Galaka, čuvenog probnog pilota, naučnika koji je učestvovao u pripremi prvog odreda kosmonauta za let.
Valerija predstavlja traku za rukav „broj jedan“ koja je služila kao svojevrsna propusnica u lansirni bunker – tačnije na start. Na njoj je datum: 12. april 1961. godine, kao i pitpisi Jurija Gagarina i glavnih inženjera kosmičke tehnike. Čak u muzeju kosmonautike takvog eksponata nema, tvrdi Valerij Galaj.
Nekada, još za jedno 50 godina, takav vredan raritet može da postane, na primer, ruski dokumentarni film O 108 minuta Jurija Gagarina, koji je ponela sa sobom rusko-američka posada broda Gagarin. On je startovao 5. aprila sa kosmodroma Bajkonur. O tome što je video Gagarin u kosmosu govori i film britanskog režisera Krisa Rajlija Prva orbita, čija će se premijera održati na popularnom videohostingu Jutjub na dan istorijskog starta 12. aprila. U evropskim prestonicama – Briselu, Beču, u sto gradića SAD Gagarinu će biti posvećene izložbe, festivali. I čak muzičke večeri Jurija, koje su postale tradicija u američkom Centru za upravljanje kosmičkim letovima u Hjustonu. U Velikoj Britaniji kulminacija svečansoti će biti otkrivanje spomenika Juriju Gagarinu u centru Londona u julu ove godine. Svet sa toplotom i poštovanjem obeležava 50-godišnji jubilej prvog čovekovog leta u kosmos.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















