Sednica Parlamentarne skupštine SE razmotriće bolne tačke Evrope
U ponedeljak u Strazburu je započelo sa radom prolećno zasedanje Parlamentarne skupštine SE. Poslanici planiraju da razmotre široki krug pitanja od opšteevropskog značaja.Temu nastavlja naš komentator Petar Iskenderov.
Glavna tačka dnevnog reda na aktuelnoj sednici jesu rasprave o religioznoj dimenziji interkulturalnog dijaloga. Osim toga, poslanici će razmotriti pitanje o ljudskih pravima, problem masovnog priliva izbeglica. Nisu isključene debate o situaciji na Balkanu – između ostalog o izvršenju januarske rezolucije Parlamentarne skupštine SE o međunarodnoj istrazi zločina albanskih separatista na Kosovu.
Poslednji događaji oko Severne Afrike naterali su da se na nov način odnesemo prema pokušajima evropskih ustanova da igraju sve aktivniju ulogu van granica svoje geografske odgovrnosti. Još pre pola godine reči sada već bivšeg člana uprave Federalne banke Nemačke Tila Saracina o tome da muslimani od svih imigranskih grupa u njegovoj zemlji predstavljaju kako najmnogobrojniju, tako i najmanje sklonu ka integraciji – delovale su kao lično mišljenje eksperta prilično radikalne orijentacije. Ipak od tada sa izjavom o neuspehu politike multikulturalnosti istupio je premijer Veliek Britanije Dejvid Kameron, slična raspoloženja su obuzela nemačkog kancelara Angelu Merkel. A predsednik Francuske Nikola Sarkozi nikada ih posebno nije skrivao.
Na kraju u današnjoj Evropi nastala je paradoksalna situacija. Savet Evrope na nivou zvaničnih deklaracija i dalje samtra jačanje multikulturalnosti između ostalog u njenoj religioznoj dimenziji najvažnijim pravcem svogo svakodnevnog rada. Ipak sama Parlamentarna skupština SE priznaje da rešavanje datog zadatka postaje sve problematičnije. U svakom slučaju, prva fraza referata koji je predstavila na sednici poslanik iz Luksemburga Ana Braser, navodi na pesimizam. U dokumentu specijalnog izvestioca Parlamentarne skupštine SE podvlači se da se je kulturna raznovrsnost kao odlika evorpskih društava psotala izvor napetosti i raskola, koji podrivaju socijlano jedinstvo. A dolazak pretežno muslimanskih izbeglica iz Severne Afrike jačaju kako kulturnu raznovrsnost, tako i stepen socijalne napetosti. Ne čudi što mnoge evropske stranek izražavaju nezadovoljstvo delatnošću izvršnih organa SE, EU i drugih institucija – istakla je u razgovoru za Glas rusije ekspert u oblasti upredne politikologije Moskovskog državnog instituta za međunarodne odnose Rusiej Jelena Ponomarjova.
Takozvani konzervativci – evropska Narodna stranka – rpilično ozbiljno kritikuju politiku aktuelnog rukovodstva. Osim toga, portiv sve aktivnije istupaju liberali, socijalisti, zeleni – tačnije najaktivniji deo evropskog društva i pre svega građana Evrope.
Za sada mere koje nude evropski lideri nose karakter požara i mogu još više da zaoštre društveni raskol. Tako italijanski ministar inostranih poslova Franko Fratini faktički predlaže evropskim vladama na svoj račun da zaposle izbeglice u onim zemljama odakle oni dolaze – između ostalog u Tunisu. Svako ko odluči da se vrati u Tunis dobiće dotaciju italijanske vlade, dovoljnu da bi se, na primer, započeo mali biznis, obećao je ministar. O tome kako će slične inicijative uticati na socijalno-ekonomsku situaciju u samoj Evropi i na raspoloženje birača, on nije govorio.
- Izvor
- Golos Rossii/ vostok.rs
- Povezane teme
- EU
- PSSE
- stanovništvo
- religija
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »
















