EU ide u Afriku u proveru
Zemljama Evropske Unije predstoji nova specijalna operacija u Severnoj Africi. Ovog puta – humanitarna. Prvo su vojske koalicije nameravale da "zaštite" mirno stanovništvo Libije, a sad evropski lideri nameravaju da se bore s ilegalnim migrantima. Međutim, ovo pitanje je zaoštrilo odnose i u samoj Evropi.
Od početka ove godine, posle revolucije u Tunisu, a zatim i u Libiji, u Italiju je nelegalno pristiglo preko 20 hiljada migranata. U suštini, Italija je već pokazala da nije u stanju da sama izađe na kraj s bujicom izbeglica. 30. marta Silvio Berluskoni je doputovao na ostrvo Lampeduza i obećao je da će u roku od 48-60 sati na njemu ostati samo lokalno stanovništvo. U tom trenutku je na ostrvu bilo preko šest hiljada izbeglica – praktično dvostruko više nego domicilnog stanovništva. Danas do Lampeduze i dalje doplovljavaju veliki čamci iz Tunisa. Berluskoni je izjavio da njegova vlada namerava da izda privremenu dozvolu boravka izbeglicama iz Severne Afrike. S takvim šengenskim vizama na pola godine oni mogu da otputuju u bilo koju zemlju EU.
U Italiji su sigurni: problem imigracije može biti samo zajednički evropski problem. „Evropa mora da podeli s nama prihvatanje imigranata,“ obratio se Berluskoni Briselu.
Članovi EU, između ostalih, Francuska i Nemačka vrlo oštro su reagovali na takav predlog. Francuski ministar unutrašnjih poslova Klod Gean je već izjavio da će svi uhapšeni ilegalci biti vraćeni. Ali ne u Tunis ili Libiju, već na Apenine. U Parizu i Berlinu su sigurni da većina migranata želi da dođe upravo kod njih, a ne da se zadrži u Italiji.
Reč prepuštamo političkom analitičaru, šefu sektora za evropsku bezbednost Instituta za svetsku ekonomiju i međunarodne odnose RAN, Nadeždi Arbatovoj.
Evropa ih je praktično već primila. S ostrva Lampeduza mnoge izbeglice su se preselile u druga mesta – i na sever Italije i van njenih granica. Odnosno, bez obzira da li Evropa to želi ili ne, ona već ima ove izbeglice. To je povrh njenih migranata. Što se tiče novih migranata, mislim da će se Evropski savez potruditi da pruži pomoć, pre svega Tunisu i drugim zemljama arapskog Istoka u otvaranju izvesnog broja radnih mesta, uređivanju socijalne sfere. Naravno, ovaj zadatak je vrlo težak i same Italija, Francuska ili Nemačka ne mogu da izađu na kraj s tim. To mroa biti ciljno usmerena politika Evropske unije.
Ovom problemu je posvećen i hitan sastanak ministara unutrašnjih poslova zemalja-članica EU, koji se u toku dva dana održava u Luksemburgu. Nemačka, Francuska, Austrija i Španija insistiraju na tome da je veliki rizik puštati u Evropu ljude, koji su očigledno bez sredstava. To izaziva eksploziju prestupa. Osim toga, u Berlinu smatraju da Italija ne treba da se dogovara s evropskim susedima, već s vlastima Tunisa. One treba da pomognu u sprečavanju bujice ilegalnih migranata u Evropu.
Sad je Italija na redu da osuđuje svoje partnere. Ministar unutrašnjih poslova Roberto Maroni postavlja pitanje o samoj koncepciji Evropske Unije. „Danas ćemo videti da li Evropa može da se ujedini i da pokaže solidarnost ili je to prosto geografski pojam,“ izjavio je on u Luksemburgu.
Zasad je Francuska pooštrila proveru dokumenata na granici s Italijom. Njen primer namerava da sledi i Nemačka. Bavarske vlasti ne isključuju ni mogućnost zatvaranja granice s Austrijom.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- EU
- Libija
- Tunis
- sukobi
- stanovništvo
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















