SB UN razmotriće situaciju na Kosovu
Razmatranje problema Kosova na zasedanju SB UN uveče 12. maja može da bude ključni momenat u izradi dalje međunarodne strategije regulisanja situacije u pokrajini. Biće reči o predlozima koji su se čuli posledih dana da se obustavi misija UN u pokrajini, kao i o perspektivama dostizanja sporazuma između Beograda i Prištine. Temu nastavlja analitičar Petar Iskenderov.
Razamtranje problema Kosova u SB UN proteći će u krajnje složenoj situaciji. Poslednjih nedelja predmet diskusije bilo je nekoliko inicijativa – od forsiranog povlačenja sa teritorije Kosova međunarodne misije do njegove podele na srbski i albanski deo. Ipak iza ove aktivnosti izgleda da se skriva zbunjenost vodećih međunarodnih organizacija.
Radi se o tome što se poslednjih meseci u razvoj situacije na Kosovu i oko njega sve aktivnije mešao unutrašnji faktor – tačnije porast političke nestabilnosti i protivrečnosti među vodećim pokrajinskim strankama. Već je jasno da je situacija dospela u zatvoreni krug. Kosovski političari bez međunarodnog posredništva nisu u stanju da se dogovore više ne samo sa Beogradom, već i između njebe. A ovakvo posredništvo sve više podseća na diktat i sa svoje strane izaziva porast nezadovoljstva samih stanovnika Kosova. Lider Samoopredeljenja Albin Kurti gradi svoju kampanju pod parolom oslobođenja Kosova od spoljnog diktata – i očigledno uspeva u tome. A ako se uzme u obzir da je druga tačka njegovog programa objedinjenje svih regiona Balkana naseljenih Albancima, tada situacija izgleda još opasnije.
Kako bi se prelomili negativni procesi, međunarodna zajednica treba da se vrati rezoluciji SB UN 1244 od 10. juna 1999. godine, koja traži da se nađe rešenje za status Kosova na osnovu nepovredivnosti granica na Balkanu, istakla je u razgovoru za Glas Rusije ekspert Centra za proučavanje savremene balkanske krize Instituta za slavistiku RAN Ana Filimonova.
Međunarodno pravo treba da stoji na straži zakonitosti. Radi toga postoje međunarodne institucije. Postojeće probleme treba rešavati u pravnom, u diplomatskom i svakom drugom potrebnom aspektu. I slična rešenja mogu da budu samo kompromisna. Ona treba da poštuju kako interese lidera Kosovske pokrajine, tako i vlasti Srbije, a i da uzimaju u obzir razne aspekte bezbednosti u regionu.
Ulje na vatru podlivaju lideri Albanaca u južnosrbskoj Preševskoj dolini koja se graniči sa Kosovom i gde živi mešovito srbsko-albansko stanovništvo. Gradonačelnik grada Preševo Ragmi Mustafa ovih dana se izrazio za razmenu teritorija između Beograda i Prištine. On je izjaivo da tri opštine Preševske doline treba da se pripoje Kosovu, dok sever Kosova treba da se pripoji Srbiji. Po njegovim rečima ovakav predlog treba da leži na stolu briselskih pregovora. A to je već novi obrt koji preti prekrajanjem balkanskih granica po etničkom principu.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















