U Rusiji se slavi 90-godišnjica rođenja Saharova
21. maja se u Rusiji obeležava 90-godišnjica od dana rođenja sjajnog naučnika, humaniste i društvenog pregaoca 20. veka, akademika Andreja Saharova. Jarka ličnost u domaćoj i svetskoj istoriji, dobitnik Nobelove nagrade, istaknuti fizičar i pravobranilac. Njegovo ime je sinonim odgovornosti naučnika za posledice njegovog rada. Istovremeno, ono je simbol borbe za jednu od najvažnijih ljudskih vrednosti – slobodu.
Šta predstavlja figura velikog mislioca za današnji svet i Rusiju – zvaničnu, naučnu i intelektualnu? Ovim pitanjima je posvećena međunarodna konferencija „Andrej Saharov: Briga i nada – 2011“, koja se održava u Moskvi. Njeni učesnici su ruski i inostrani naučnici, društveni pregaoci i političari. Kako je istakao ovlašćeni za prava čoveka u Rusiji, Vladimir Lukin, moralni orijentiri, koje je Saharov propagirao, podjednako su aktuelni, kako u sovjetsko, tako i u današnje vreme.
To je jedinstvena ličnost, u njemu su se ispoljili višestranost i genijalnost. On je istaknuti mislilac u oblasti političkog i društvenog života, koji se borio za čovekova prava. Borio se uporno, samopregorno, s ogromnim rizikom, sa žarom. Pritom ovom problemu nije prilazio jednostrano, ali u njemu nije bilo prekomernog fanatizma. On je bio naučnik, a to znači da je pažljivo slušao mišljenja drugih ljudi i da ih je sintentizovao.
Andrej Saharov, jedan od „otaca“ atomske bombe od sredine prošlog vaka aktivno se zalagao za prestanak nuklearnih istraživanja i za ukidanje smrtne kazne u SSSR, bio je protivnik uvođenja sovjetske vojske u Avganistan. Za ovu delatnost mu je dodeljena Nobelova nagrada za mir. A u domovini je naučnik lišen svih zvanja, poslan je u progonstvo, odakle je trijumfalno mogao da se vrati tek s početkom perestrojke. Saharov postaje narodni poslanik. Na kongresima je ponovo i ponovo izlazio za govornicu – žurio je da kaže sve što se u njemu nakupilo u godinama prinudnog ćutanja. A još je pripremao svoju varijantu Ustava, i čak je poslao nacrt Gorbačovu. Međutim, nije doživeo da dočeka odgovor. 1989. godine Saharov je preminuo – njegovo srce nije izdržalo. Komesar Saveta Evrope za ljudska prava Tomas Hamarberg smatra da je Andrej Saharov bio neformalni ombudsmen, moralni lider, koji danas nedostaje Evropi.
Zapanjuje me to što 22 godine posle svoje smrti on još uvek ostaje izuzetno važna figura, a teme koje je on pokrenuo aktuelne su i danas. On je branio prava medija, govorio je o potrebi prava na dostupnost informacija. Mnogi od ovih problema postoje i danas. Nemam u vidu samo Rusiju, već i mnoge evropske zemlje.
Međutim, sad ideje Andreja Saharova stiču novi smisao i nastupa vreme za njihov povratak. Mihail Fedotov, predsednik Saveta pri predsedniku Rusije za razvoj građanskog društva i čovekova prava, izjavio je da čovek čitajući izjave Andreja Saharova sad, stiče utisak da je on opisivao današnjicu.
U njegovim radovima može se naći mnogo veoma preciznih preporuka za to šta nam je činiti danas. Prepisao sam neke od njih. „U zemlji se u uslovima nadolazeće ekonomske katastrofe i tragičnog zaoštravanja međunacionalnih odnosa odvijaju snažni i opasni procesi. Ako budemo plivali nizvodno, uljuljkujući se nadom u postepene promene nabolje, narastajuća napetost može eksplodirati u našem društvu s najtragičnijim posledicama“. Čovek ima osećaj da je to rečeno koliko juče. A napisano je pre više od 20 godina. Međutim, to ne govori o tome da mi stojimo u mestu. Važno je da dospemo u prostor savremenog razvoja. I tada ćemo imati uspeha i s modernizacijom, i s demokratizacijom.
Premda je u toku poslednjih godina života akademika društveno-politička delatnost izbila u prvi plan, ona nije zaklonila njegova dostignuća kao istaknutog naučnika. Radeći na stvaranju termonuklearnog oružja Saharov je smatrao da je ono potrebno radi ravnoteže u svetu, ali je istovremeno bio svestan ogromne opasnosti onoga čime se bavio. Na njegovu inicijativu 1963. godine je zaključen Moskovski sporazum o zabrani nuklearnih istraživanja pod vodom, u vazduhu i u kosmosu. Njegovi učesnici bili su Sovjetski Savez, SAD i Velika Britanija.
Ništa manje od talenta istraživača savremenike zapanjuje i Saharovljev dar predviđanja. 1947. godine za američki časopis The Saturday Review on piše članak „Svet za pola veka“. U njemu je, pored svega ostalog, akademik predskazao razvoj interneta. „Za 50 godina, - pisao je on, - pretpostavljam da će biti stvoren svetski informativni sistem, koji će svakome u svakom trenutku učiniti dostupnim sadržaj bilo koje knjige, bilo kog članka, dobijanje bilo koje informacije. Nestaće sve barijere za razmenu informacija između zemalja i ljudi.“ Prošlo je 15 godina i 1989. – u godini smrti humaniste izložena je koncepcija Svetske paučine. Andrej Saharov je ogromnom opasnošću po čovečanstvo smatrao njegovu razjedinjenost i stalno je dokazivao: samo će ravnopravna saradnja, otvorenost i poštovanje ličnosti omogućiti da se sačuva civilizacija. Kao što vidimo, ove ideje velikog naučnika i pravobranioca su aktuelne i danas.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















