Najduži i najtragičniji dan
22. juni u Rusiji je Dan sećanja i žalosti: pre 70 godina, u junu 1941. godine, fašistička Nemačka napala je na SSSR. Započeo je Veliki Otadžbinski rat, koji je trajao skoro 4 godine.
U Muzeju političke istorije Rusije u Sankt-Peterburgu sada rade tri izložbe, posvećene 70-godišnjici početka Velikog Otadžbinskog rata. U tom međunarodnom projektu učestvuju, osim ruske strane, beloruski, nemački i poljski muzeji. Centralni deo projekta je izložba Najduži dan 22. juni 1941. godine, govori zamenik direktora za naučni rad Muzeja političke istorije Rusije Jelena Kostjuševa.
To nije samo najduži dan po obdanici. To je najtragičniji dan. On je vezan za tragediju koja je započela u zoru. Neprijatelj je upao na teritoriju naše zemlje. Ogromni gubici su bili upravo tog prvog dana. Čitavi regioni su dospeli u okruženje. Prvi zarobljenici, prvi poginuli, prvi ranjeni. Prva velika bitka Drugog svetskog rata ispod zidina Brestske tvrđave.
Do tog trenutka skoro dve godine vodio se Drugi svetski rat. Fašisti su već razbili Poljsku, zauzeli Dansku i Norvešku, kapitulirala je Belgija, zatim Francuska. Pretnja od upada fašističkih trupa nadvila se nad Engleskom. Do trenutka napada na SSSR fašistička Nemačka je zauzela ili potčinila svom uticaju skoro čitavu Zapadnu Evropu. Na redu je bio SSSR. Ljudi su znali da će rat doći na istočne teritorije. Oni su pisali o tome u pismima. Datum početka rata donosili su obaveštajci. Na izložbama ima i tih pisama i različitih dokumenata tog vremena, svedočanstava dejstava političkog i vojnog rukovodstva zaraćenih strana.
Muzej Berlin-Karhorst predstavio je 24 biografije ljudi za koje je rat postao okretnica u životu: Rusi u Nemačkoj, Nemci u Rusiji, bivši vojnici i generali, funkcioneri nacističke partije i predstavnici sovjetskih specijalnih službi, oficiri, partizani, ratni zarobljenici, medicinske sestre. U Nemačkoj se sada vodi politika prevladavanja fašizma, to je nacionalna ideja zemlje, govori istoričar Jelena Kostjuševa.
Da, rat je velika tragedija i za one koji su napadali, koji su započeli taj rat, i za one koji su objekat napada. Rat je tragedija i nevolja za sve.
Svojetska armija i trupe antifašističke koalicije pobedile su fašističku Nemačku. U maju 1945. godine rat u Evropi je završen. Zatim je usledio Nirnberški proces. General tenkovskih trupa fon Mantejfel, koji se odlikovao surovošću i nečovečnim odnosom prema civilima na okupiranim teritorijama, posle boravka u zarobljeništvu, očigledno, mnogo toga je preosmislio. I evo kakav je zaključak tog učesnika, čak jednog od krivca tragedije: Svet treba da bude zadatak, i ovaj zadatak pojavio se sada pred nama u svoj svojoj veličini. I naš sveti dug prema onima koji su pali u poslednjem svetskom ratu je da se latimo uređenja tog sveta i radimo, radimo, kako sve pouke Drugog svetskog rata ne bi propale uzalud.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »















