Sovilj: Novi sistem finansiranja zdravstvenih ustanova traži čvrstu kontrolu

"Prednost novog sistema finansiranja je što se novac zdravstvenim ustanovama raspoređuje po pruženim uslugama, ali je Fond u obavezi da kontroliše da li klinike i bolnice adekvatno bilježe pružene usluge", rekao je Sovilj Srni.

On je podsjetio da Fond svaki mjesec formira cijene usluga na osnovu raspoloživih sredstava za taj mjesec i na osnovu broja usluga koji bolnice i klinike prikažu da su pružile, i to usluga dijagnostičko-terapijskih /DTS/, konsultativno-specijalističke zaštite /KSZ/ i dnevne bolnice.

"Zato se dešava da je cijena usluga iz mjeseca u mjesec drugačija. Ako poraste broj usluga u bolnicama i klinikama, onda se smanji njihova cijena. Tako je cijena boda DTS-a u aprilu bila 737 KM, u maju 725, u junu 666, a u julu 679 KM", naveo je Sovilj, dodajući da su slične razlike bile i u cijenama bodova za KSZ i dnevnu bolnicu.

On je upozorio na mogućnost zdravstvenih ustanova da zloupotrebljavaju novi sistem finansiranja prikazivanjem usluga složenijima nego što su pružene, čime mogu doći do više novca, budući da je DTS bod skuplji ako uslugu prate komplikacije ili i komplikacije i komorbiditet.

"Analize pokazuju da ima ustanova koje imaju 45 do 50 odsto takvih usluga, kao i da ima manjih ustanova koje su navodno pružale klinički nivo usluga za koje realno nisu sposobne, ali praktičnih posljedica za ustanove koje su tako radile nema, što bi se moralo promijeniti", rekao je Sovilj.

Prema njegovim riječima, jedna od najvećih prednosti novog sistema finansiranja jeste uređivanje odnosa među ustanovama sekundarnog i tercijarnog nivoa.

"Svaku uslugu koju pruži ustanova može i da naplati od Fonda, dok je ranije, na primjer, bolnica koja pruži kliničku uslugu zavisila od klinike da li će tu uslugu naplatiti ili ne", podsjetio je Sovilj.

On je ponovio da novi način finansiranja bolnica i klinika nije povećao nivo sredstava kojima zdravstvo raspolaže, ali je uveo praktično tržišne odnose.

"Opšta bolnica Prijedor raspolaže u prosjeku istim novcem kao i lani, ali joj je poslovanje opterećeno jer su u međuvremenu poskupjeli energenti, sanitarni materijal i lijekovi, uvedeni su skupi medikamenti i skupi preparati na bolničke liste, a novi zakoni o porezima i doprinosima koštaju je dodatnih 780.000 KM godišnje", istakao je Sovilj.

U prvom polugodištu Opšta bolnica Prijedor iskazala je 415.800 KM gubitka, što je za 30 odsto manje nego u istom periodu lani. Opterećena je i kumulativnim dugom od 4,8 miliona KM prema dobavljačima, od čega 2,8 miliona KM za struju, a blizu milion KM za vodu.

Sadašnje rukovodstvo ove zdravstvene ustanove 2006. godine zateklo je 19,8 miliona KM kumulativnog duga.