Izbor Džona Klinta Vilijamsona "samo način da se zataškaju stvari oko trgovine ljudskim organima"
Izbor američkog diplomate Džona Klinta Vilijamsona za glavnog tužioca specijalog tima Euleksa za istragu o trgovini organima na Kosovu i Metohiji kod Srba na KiM izazvao je dosta nedoumica, jer je u pitanju čovek koji je ostao upamćen kao prilično neuspešni direktor sektora za pravosuđe u misiji UN na Kosovu, gde je nadgledao pravosudni i zatvorski sistem 2001. i 2002. godine. U tom periodu ostali su bezuspešni pokušaji srpske strane da inicira istragu o trgovini ljudskim organima. U izveštaju Dika Martija se čak kaže da je Euleks, koji je nasledio mnoge UNMIK-ove dužnosti krajem 2008, zatekao osetljivu situaciju u oblasti teških zločina: nepotpuna dokumentacija, izgubljena dokumenta, neprikupljena svedočenja, zbog čega je dosta zločina ostalo nekažnjeno. Marti još kaže da je u to vreme sprovedeno jako malo istraga o povezanosti političara na vlasti i ratnih zločina počinjenih nad Srbima i ostalim nealbancima.
Nekadašnji čelni čovek Potkomiteta za kidnapovane i nestale osobe Vladimir Božović izjavio je početkom prošle godine da je Beograd za trgovinu organima na Kosovu saznao još 2001. godine, ali da su nailazili na stalne blokade i opstrukcije i Unmik pravosuđa, koje je vodio Klint Vilijamson, i Unmik policije.
Božović je napomenuo i da iz tog perioda postoje izjave svedoka o trgovini ljudskim organima, ali ih je Unmik držao u tajnosti od srpske strane, kao strogo poverljivu informaciju.
Izborom Vilijamsona nezadovoljan je i Mark Jakšić, potpredsednik Skupštine Zajednice opština KiM.
Njegov izbor je samo način da se zataškaju stvari oko trgovine ljudskim organima. To je, nažalost, na neki način i ogledalo spoljne politike Srbije. Realna bi stvar bila da bi se Srbija izborila da se u Savetu Bezbednosti formira jedan tim, koji bi se bavio ovim pitanjima.
I šef pregovaračkog tima Beograda u dijalogu sa Prištinom Borislav Stefanović kaže kako Vilijamsonov tim ne ispunjava u potpunosti zahtev Srbije, naročito u pogledu toga kome će on podneti izveštaj. Srbija je tražila da se istraga i suđenje u tom slučaju vode uz autorizaciju Saveta bezbednosti, kako je bio slučaj sa ostalim suđenjima za ratne zločine na tlu bivše SFRJ, ali su se u SB tome oštro usprotivili predstavnici SAD, Britanije, Francuske i Nemačke koje insistiraju da ona ostane u nadležnosti Euleksa.
Ministar za Kosovo i Metohiju Goran Bogdanović kaže kako hoće da veruje da će Vilijamsonova istraga biti nepristrasna, bez obzira što već sada provejava pesizmizam što je imenovan čovek u kojeg srbski narod nema poverenja.
Jedino je srbski tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević izjavio kako ima izuzetno visoko mišljenje o Vilijamsonu, ali se to i moglo očekivati od njega s obzirom da je rukovodio većinom akcija izručenja srba Haškom tribunalu, u kome je Vilijamson radio od 1994. do 2001.i to isključivo u procesima protiv srpske strane u građanskom ratu u bivšoj Jugoslaviji, istragama protiv Slobodana Miloševića i Željka Ražnatovića Arkana, kao i akcijama JNA u Vukovaru i Dubrovniku.
- Izvor
- Golos Rossii/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »














