Debate u nemačkom bundestagu, sudbonosne za Evropsku uniju
U nemačkom parlamentu u Berlinu 8. septembra je počela procedura prvog čitanja nacrta zakona o reformi Evropskog-finansijsko-stabilizacionog fonda (EFSF – Europäische Finanzstabilisierungsfazilität). Dan ranije je Federalni ustavni sud Nemačke doneo odluku o zakonitosti pružanja finansijske pomoći Grčkoj od strane vlade u iznosu od više milijardi, ali pod uslovom obavezne saglasnosti bundestaga. Naš dopisnik iz Centralne Evrope Igor Belov saopštava detalje.
Debate o daljem povećanju udela Nemačke u stabilizacionom fondu EU s 119 na 211 milijardi evra i eventualnoj hitnoj pomoći drugim zemljama EU, koje su se našle na ivici bankrota trajaće minimum do kraja tekućeg meseca. Za 29 septembar je zakazano završno treće čitanje nacrta zakona i glasanje poslanika o takozvanom drugom paketu pomoći Grčkoj. Samim tim, kako se ističe u solidnom nedeljniku «Di Cajt», koji izlazi u Hamburgu, 620 poslanika bundestaka predstoji da u žurbi koja se može uporediti s naletom vetra, usvoje zakon, čije posledice teško da su jasne mnogima od njih i koje su u ovom trenutku potpuno nepredvidive.
Fedralni kancelar Nemačke Angela Merkel odmah posle obnarodovanja odluke Ustavnog suda s olakšanjem i zadovoljstvom ju je okarakterisala kao potvrdu ispravnosti pravca vlade koju ona predvodi u uslovima krize evrozone. Ona je patetično istakla da «evro nema prava da doživ krah i da neće pretrpeti fijasko». Na adresu evroskeptika iz njenih usta su se čule reči o tome da se svetska ekonomija može uporediti s tanano ispletenom mrežom i ako neko pokida makar jednu nit rizikuje da sve upropasti. Neki su ove reči shvatili kao upozorenje na to da je opasnost od nove svetske finansijsko-ekonomske krize vrlo verovatna us lučaju da glasanje o ovom nacrtu zakona u bundestagu ne da željeni rezultat.
Rok važenja Evropskog finansijsko-stabilizacionog fonda (EFSF) ograničen je sredinom 2013. godine. Zatim će po odluci predsednika država i vlada zemalja Evropske unije, koji je donet u martu 2011. godine na snagu stupiti Evropski stabilizacioni mehanizam (Europäischer Stabilitätsmechanismus - ESM), koji stalno deluje i čiji finansijski potencijal treba da iznosi 700 milijardi evra. Sveopšta pažnja Evropske unije je posvećena parlamentarnim debatama u bundestagu, pošto je Nemačka, kao što je poznato, najveći finansijski donator i bez njenog odlučujućeg doprino sasudbina evrozone bi već odavno bila pod velikim znakom pitanja.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © SXC.hu/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















