Pucanj iz prošlosti. U Srbiji stupa na snagu potencijalno opasan zakon
Zakon o rehabilitaciji koji stupa na snagu u Srbiji otprilike sredinom novembra izazvao je u zemlji ozbiljne diskusije. Jer dokument značajno smanjuje krug lica čija dejstva u vreme drugog svetskog rata mogu da budu kvalifikovana kao „saradnja sa okupatorom“. Pri tome za sve rehabilitovane se otvara mogućnost da zatraže povratak svojine, konfiskovane u drugoj polovini 40-ih godina od strane komunističkih vlasti tadašnje Jugoslavije. Situaciju analizira naš komentator Petar Iskenderov.
Tema saradnje sa okupatorima i danas, posle skoro 7 decenija od trenutka oslobođenja zemlje, ostaje bolna za mnoge u Srbiji. Jer psole okupacije Jugoslavije od strane fašističke Nemačke u aprilu 1941. godine tadašnja kraljevina je bila podeljena na nekoliko okupacionih zona i u svakoj od njih su živeli Srbi. Hrvatske i bosansko-hercegovačke teritorije su ušle u sastav fašističke Nezavisne države Hrvatske. Slovenija je bila podeljena između Nemačke, Italije i Mađarske. Hortistička Mađarska kao saveznik zemalja fašističke osovine dobila je takođe Vojvodinu. Makedonija je pripala Bugarskoj, a Kosovo Albaniji. U Srbiji koju su okupirali Nemci bila je formirana marionetska vlada, a Crna gora koju je okupirala Italija bila je kraljevina pod italijanskim protektoratom. Situacija je pogoršana raskolom u redovima nacionalno-oslobodilačkog porekta, koji je pokrenut u Jugoslaviji u junu 1941. godine. Ako su partizani na čelu sa budućim jugoslovenskim liderom Josipom Brozom Titom zauzeli beskompromisni stav i imali podršku SSSR, odredi četnika Draže Mihajlovića orijentisali su se na Veliku Britaniju i emigrantske kraljevske krugove. Na kraju u zemlji osim oslobodilačke antifašističke borbe, pokrenut je pravi građanski rat. U njemu su pobedili komunisti, koji su na svoje protivnike stavili pečat kolaboracionista i izdajnika. I do sada u srbskom društvu ostaje bolan odnos prema pokušajima revidiranja ocena oslobodilačke borbe, i između ostalog prema rehabilitaciji lidera četnika Draže Mihajlovića – podsetio je u razgovoru za Glas Rusije ekspert Instituta za slavistiku RAN Aleksandar Karasev.
Slična upornost Srba vezana je sa osećanjem moralne uvrede naroda. Oni to vrlo teško preživljavaju i odatle toliko oštro protivljenje datom procesu. Jer stroge mere komunističke vlasti za kažnjavanje saradnika okupatora i konfiskaciju njihove imovine bile su reakcija na zaista čudovišne antisrspke zločine koji su izvršili na teritoriji Jugoslavije okupatori i njihovi lokalni saveznici. Zna se da su samo u koncentracionom logoru Jasenovac Hrvati ubili po nekim podacima preko 800 hiljada ljudi. A ukupni gubici Jugoslavije u vreme rata izneli su 1,7 miliona ljudi – tačnije deseti deo predratnog stanovništva.
Ne čudi što su posle oslobođenja Jugoslavije upravo Srbi ispoljili jaka antifašistička raspoloženja, pod čijim uticajem su vlasti lišile vlasništva i građanskih prava hiljade ljudi, osumnjičenih za saradnju sa okupatorom. Saopštavajući o burnim debatama povodom usvajanja aktuelnog Zakona o rehabilitaciji, Agencija Frans Pres navodi dramatične priče dva stanovnika Srbije. 83-godišnji Mađar po imenu Ferenc, stanovnik Vojvodine, u doba rata bio je učenik mađarske vojne škole. On nije učestvovao u borbama, čak je od novih vlasti Jugoslavije dobio dokument o amnestiji. Ali već 1946. bio je isključen iz škole s formulacijom – aktivni fašista – koja je postala njegov žig za čitav život. Sličnu priču ispričao je sprski Nemac Stefan Čeh, čiji je deda dezertirao iz nemačke amrije 1943. godine, priključio se komunistima i poginuo 1944. Ipak činjenica da se prvo nalazio u sastavu vermahta bila je dovoljna da njegova svojina bude konfiskovana.
Sada potomci hiljada ljudi čije su sudbine bile samlevene u bitkama drugog svetskog rata nadaju se u rehabilitaciju i obnovu njihovih građanskih i imovinskih prava. Jer novi srbski Zakon o rehabilitaciji postao je plod napetih diskusija. Njegova prvobitna verzija predviđala je da pravo na rehabilitaciju i restituciju ne dobijaju „članovi okupacionih snaga“ i njihovi potomci. Ipak protiv date formulacije istupile su organizacije vojvođanskih Mađara, čiji poslanici u Skupštini Srbije podržavaju vladajuću koaliciju. Oni su videli u zakonu pokušaj da se uvede kolektivna odgovornost. Na kraju nova verzija zakona lišava prava na restituciju samo ona lica koja su izvršila ratne zločine, kao i njihove potomke. Tako da ne treba sumnjati da će srbska opozicija pokušati da iskoristi ovo pitanje u svojim interesima već na paralmetarnim izborima koji predstoje u aprilu.
Problem restitucije ispostavio se bolnim i za druge zemlje Istočne Evrope. 90-ih godina zakoni o restutuciji nacionalizovane imovine bili su doneti u Litvaniji, Letoniji, Estoniji, Češkoj, Poljskoj, Bugarskoj, Mađarskoj. Oni su predviđali da bivši vlasnici ili njihovi naslednici imaju pravo da pretenduju na povratak objekata nepokretnosti u njihovo vlasništvo. Slični dokumenti nisu doveli do masovne preraspodele svojine, mada su izazvali nervozu u društvu. Uz to treba uzimati u obzir da se odgovarajuća pitanja u tim zemljama rešavaju već u okviru EU – kuda, na primer spada Češka, odakle su posle rata bili ekstradirani moravski Nemci, i Nemačka, koja je okupirala Moraviju 1938. godine. A u politički netabilnoj Srbiji, opterećenoj uz to kosovskim problemom, pokušaji da se realizuje sličan dokument mogu imati opasne posledice.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/nofrills/cc-by-nc/ vostok.rs
- Povezane teme
- Srbija
- prava
- stanovništvo
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















