Ministarstvo kulture RF o pokušajima „albanizacije“ pravoslavnih svetinja Kosova
Problem zaštite pravoslavnih svetinja na Kosovu ponovo se razmatra na međunarodnom nivou. Istupajući na zasedanju Uneska u sredu, predsednik Srbije Boris Tadić pozvao je organizaciju da spreči pokušaj kosovskih vlasti da „albanizuju“ kulturno nasleđe pokrajine.
Ništa manje nasušno pitanje ostaje obnova crkava i manastira na teritoriji južne srpske pokrajine.
Kako je napomenula u razgovoru sa reporterom Glasa Rusije zamenik direktora Odeljenja za međunarodnu saradnju Ministarstva kulture Rusije Galina Andrejeva, domaći stručnjaci 2008. i 2009. učestvovali su u ekspertskim misijama utvrđivanja stanja srbskih spomenika. Godinu dana kasnije ruska vlada donela je odluku da izdvoji linijom Uneska dva miliona američkih dolara za restauraciju manastira Gračanica, Dečani, Peć i crkve Bogorodica Ljeviška. Tender za korišćenje tih sredstava, prema postojećoj informaiciji, treba da bude održan u prvoj polovini novembra, otprilike 7. novembra.
Rezultati tendera će odrediti ko će vršiti restauraciju – govori Galina Andrejeva – ali koliko sam shvatila svoje kolege koje su se bavile tim pitanjem, postoji takva finesa: po pravilu, u tenderu mogu da učestvuju organizacije koje su dobile poziv Uneska. Po mojim podacima, Ministarstvo kulture RF i organizacije u našem resoru nisu dobijale takav poziv. Naravno, to izaziva veliko žaljenje. Ruski restauracioni zanat ima davnašnju istoriju i bogato iskustvo. Imamo vrlo jake restauracione škole, posebno ako se govori o takvim teškim radovima kao što je reljef, pozlata, modelovanje skulptura. Nema ravnih našim stručnjacima ni u bazičnim protihavarijskim radovima, kao što je jačanje temelja, zidova, obnova krovova, između ostalog u uslovima povećanje vlažnosti i prilikom postojanja podzemnih voda.
Četiri svetinje za čiju restauraciju je izdvojila novac Rusija razbacane su po raznim uglovima Kosova. Jedne su postradale u toku vojnih dejstava, druge jednostavno ne štedi vreme. Šta mislite, kojim objektima je pomoć potrebna u prvom redu?
To je, znate, kao kada su deca bolesna, koje da se leči u prvom redu? Recimo, veoma su oštećenje freske u Bogoridici Ljeviškoj u Prizrenu. Pažnju privlači manastir Dečani, gde ukupna površina fresaka iznosi najmanje 1000 metara kvadratnih. Rekla sam samo za dva objekta, ali i drugi su jedinstveni i njima je potrebna pomoć. Možda stručnjaci mogu da restauriraju prioritete. Ali sa tačke gledišta istoričara umetnosti i muzejskog radnika, izdvojiti ono što treba da se obnovi u prvom redu, vrlo je teško.
Kakav je odnos Ministarstva kulture RF prema pokušajima albanskih vlasti Kosova i nekih zapadnih zemalja da preimenuju pokrajinsko pravoslavno nasleđe u spomenike „kosovske kulture“?
Pitanje, čini mi se, ne treba da se postavlja o odnosu Ministarstva kulture RF, već o odnosu međunarodne zajednice prema onima koji istupaju sa takvim inicijativama. I to je u celini jedan od zadataka patronata Uneska nad objektima koji su uključeni u spisak svetskog nasleđa. Ako se gleda sa istorijske tačke gledišta, svaki iole obrazovani čovek može da zamisli koliko je tesno politička i kulturna istorija pokrajine bila vezana sa vizantijskom tradicijom, sa pravoslavljem. Naravno, mogu da nam pariraju da su u pojedinim periodima pravoslavni spomenici živeli u uslovima dominacije muslimanske tradicije. Ali istinskoj kulturni nije svojstvena netrpeljivost prema prošlosti, tim pre ako ona predstavlja tavku lepotu i duhovno bogatstvo. Na jednom od zidova crkve Bogorodica LJviška ima natpis na arapskom – „oko vidi ovde lepotu“. Meni se čini da je to vrlo indikativno.
Da li su moguće varijente u kojima će po pitanjima restauracije svetinja na Kosovu ruske strukture sarađivati sa srbskim kolegama direktno, a ne preko Uneska?
Verovatno bi bilo etičnije i ispravnije kada bi se glavna komunikacija vršila preko Uneska. Ali smatram da je naše Ministarstvo otvoreno za saradnju sa kolegama. Već smo imali ekspertske sastanke, nedavno je u Moskvi sa velikim uspehom održana izložba posvećena spomenicima svetskog nasleđa koji se nalaze u Srbiji. I radi dostizanja zajedničkog cilja, blagog i humanog, meni se čini da treba koristiti sve moguće kontakte i varijante saradnje.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: ru.wikipedia.org/Tadija/cc-by/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »
















