Moskvi dali četvorku
Moskva je zauzela 4. mesto po čistoći vazduha svetskih megapolisa. Prema podacima Mosekomonitoringa, ruska prestonica je ispred Kijeva, Londona, Njujorka i Hongkonga. Ali zaostaje iza Štokholma, Pariza i Praga. U toku istraživanja stručnjaci su ocenili nivo koncentracije zagađivača u atomosferi velikih gradova – oksida ugljenika, dioksida azota i sumopra, ozona i malih tvrdih čestica.
Industrijska preduzeća i energetski kompleks ne pogoršavaju osetno moskovski vazduh. Uglavnom je izvor zagađenja saobraćaj. Na njega otpada 90% čitavog zagađenja. Pri tome, ako fabrike imaju sanitarno-zaštitnu zonu, automobliski saobraćaj nema nikakva ograničenja u tom pogledu – štetne supstance dospevaju na teritorije uz autostrade, u dvorišta stambenih zgrada i periferiju parkova. Nažalost, broj kola u Moskvi iz godine u godinu raste, zato treba tražiti inovacione puteve za rešenje ovog problema, smatra specijalista Naučno-istraživačkog instituta za ekologiju grada Jelena Korneva.
Meni se čini da su najsperspektivnije u tom pogledu urbanističke ideje koje predlažu da se grad gradi tako da dvorišta pomoću prvih ešalona gradnje budu oslobođena od zagađenja automobilskog saobraćaja. Takođe treba povećati ekološku čistoću goriva i motora.
Između ostalog, nivo glavne komponente automobilskih izduvnih gasova – oksida ugljovodonika – u Moskvi i drugim velikim gradovima sveta svake godine se smanjuje, ističu ekolozi. To je vezano s prelaskom na norme Evro-2 i Evro-3. U Moskvi i Pragu prosečne godišnje koncentracije oksida ugljenika u poslednjih 6 godina su se prepolovile, u Londonu su se smanjile za 1,8 puta, Honkongu za jedan i po put.
Moskva ne zaostaje za trojicom lidera po pokazateljima sumpor-dioksida u atmosferi,a pobednika kao što je Pariz čak pretiče. Sadržaj ovog zagađivača u prestoničkom vazduhu se nalazi na vrlo niskom nivou, govori Jelena Korneva.
Po mišljenju stručnjaka, u Moskvi čestice prašine smetaju da se diše punim plućima. One se nagomilavaju u vazduhu zbog lošeg kvaliteta asfalta. Automobili svojim gumama, a pešaci nogama podižu prašinu u vazduh, bitno narušavajući njegovu čistoću. U tom smislu, smatraju ekolozi, treba pogledati iskustvo drugih evropskih prestonica, gde je kvalitet puteva viši nego u Rusiji.
Ima i čisto prirodnih faktora koji ne daju Moskvi da postane najbolji grad na Zemlji. Njen reljef su uzvišenja severne i južne periferije i kotlina centralnog dela zatvorena među njima. U takvim uslovima štetne supstance se razilaze sporije nego u gradovima sa ravnim reljefom. Radi poređenja, lider čistoće, Stokholm, stoji na ostrvima i dobro se provetrava.
Ekologiju ruske prestonice može da poboljša uvođenje gorivnih standarda Evro-4 i Evro-5, rasterećenje magistrala, maksimalno krišćenje železnicei rečne flote. Postoji čak sasvim fantastičan projekat – kretanje na dirižablima. Stanovnicima velikih gradova ekolozi preporučuju da češće odlaze u prirodu kako bi provetrili pluća, a u stanovima da postave jonizatore radi obogaćenja svog organizma kiseonikom.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Moskva
- ekologija
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Ostale novosti iz rubrike »
















