Jelisaveta Petrovna
Ruska carica (od 1741. godine) iz dinastije Romanov. Kćerka Petra I i Katarine I rođena pre stupanja roditelja u crkveni brak. Jelisaveta Petrovna je na presto došla usled dvorskog prevrata 25. novembra 1741. godine, zbacivši i zatočivši u tvrđavu Ivana VI Antonoviča. Po ocenama savremenika u njoj su na zadivljujući način bili spojeni novi evropski uticaji i „moskovska“ starina. Strast prema razonodi, francuskoj odeći, plesu i predstavma u njenom karakteru i ponašanju je bila spojena s pobožnošću, strogim postovima, odlascima na bogomolnička putovanja. Petar I je sanjao o tome da uda kćerku za francuskog kralja Luja XV, ali je sudbina odredila drugačije. Ostavši bez roditelja, ali zauzimajući visok položaj na dvoru Jelisaveta Petrovna je svojim prisustvom i svojom lepotom očigledno ljutila caricu Anu Ivanovnu. Mržnja ruskog društva prema strancima na dvoru, simpatije prema kćerki Petra I u gardi i tanana diplomatska igra francuskog ambasadora Šetardija pleli su niti mreže zavere u njenu korist. Usled prevrata pala je nemačka partija pored ruskog prestola i na političku scenu je izašao čitav niz ruskih državnih poslenika. Jelisaveta Petrovna je upravljala državnim poslovima preko poverenika: A.G.Razumovskog, P.I.Šuvalova, A.P.Bestuževa-Rjumina i M.I.Voroncova. Došavši na vlast Jelisaveta Petrovna je objavila preporod i nastavak dela Petra I. Posebno značajan uspeh postignut je u oblasti narodne kulture: otvaranje Moskovskog univerziteta i prvog Ruskog pozorišta. Unutrašnja politika je bila usmerena na dalje pretvaranje plemstva u zatvoreni sloj s isključivim privilegijama na pravo posedovanja zemlje i seljaka. Po dekretu iz 1760. godine spahija je po svom nahođenju mogao da progna seljake u Sibir, pri čemu se prognanin upisivao kao da je vlasnik poslao regruta. Carica Jelisaveta Petrovna je po rečima poznatog ruskog istoričara Ključevskog ibla „pametna i dobra, ali haotična i samovoljna ruska gospođa iz XVIII veka“. Za naslednika ruskog prestola Jelisaveta Petrovna je još 1742. godine odredila svog rođaka, rođenog unuka Petra I, vojvodu Šlezvig-Holštajnskog Karla Petra Ulriha, poznatog pod imenom Petra III Fjodoroviča.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















