Ćirilica ugrožena u BiH?

 


Dominacija latiničnog pisma i sve manja upotreba ćirilice u zajedničkim institucijama BiH ozbiljno su ugrozili srbski jezik i književnost u zemlji. Zato se institucionalna zaštita ovih dvaju stubova srpske duhovnosti i nacionalnog identiteta nameće kao suštinska!
Ovo je govoto identičan stav književnika, lingvista i političara iz Republike Srpske kada se govori o položaju srbskog jezika i ćiriličnog pisma.

Oštra protivljenje bošnjačkih poslanika u parlamentu BiH da natpisi na novoj ličnoj karti budu ispisani ćirilicom i latinicom, i da se ostavi mogućnost dodavanja i entitetskog državljanstva na poleđini dokumenta, u RS čitaju kao želju Sarajeva za gušenjem ćirilice i postavljanju temelja takozvanog “bosanskog jezika”.

Potiranje ćirilice, osim u izvršnoj, sudskoj i zakonodavnoj vlasti BiH, vidljivo je i na televiziji, u štampi, izdavaštvu, na internetu, ali i u gradovima u Srbskoj gde su nazivi većine trgovina, kafića i radnji ispisani latinicom.

Lingvisti iz RS kažu da je veliki problem i to što je u Srbskoj međunarodna zajednica oktroisanim ustavom ukinula termin srbski jezik. U Ustavu RS nema termina srbski jezik, nego se navodi da postoji jezik srbskog naroda, jezik bošnjačkog i jezik hrvatskog naroda.

Predsednik Udruženja “Ćirilica” iz Banjaluke Rade Udovčić kaže za “Novosti” da institucije RS i srbski predstavnici u institucijama BiH ne smeju da izgube “borbu za ćirilicu”.

"Problem jeste lingvistički, ali je u pitanju politička borba. Ukidanje ćirilice i uvođenje bosanskog jezika bio bi prvi korak ka gašenju RS i srbskog identiteta", ocenio je Udovčić.

Vlasti u RS bi morale da univerzalnom deklaracijom zaštite srbski jezik i ćirilicu.

"Svi javni natpisi morali bi da se pišu prvo na ćirilici", istakao je Udovčić.

"Kad odete na Filozofski fakultet u Sarajevu, uvek se govori o bosansko-hrvatsko-srbskom jeziku kao prelaznoj fazi, a to je kobna faza, jer taj naziv je podloga za bosanski jezik. Kad god treba da se osamostaljuje naziv jezika, uvek se osamostaljuje prvi deo naziva", upozorio je ugledni lingvista dr Miloš Kovačević.

Svesna značaja borbe za zaštitu ćirilice, Akademija nauka i umetnosti RS nedavno je formirala Institut za srbski jezik i književnost.

"Situacija u BiH je vrlo nepovoljna po srbski jezik, pošto se nastoji provesti teza još iz vremena Austrougarske da se formira zemaljski tj. bosanski jezik. Moramo se suprostaviti takvim shvatanjima. Naš jezik je srbski. Sva drugo su politički jezici", kazao je za “Novosti” predsednik Akademije nauka i umetnosti RS Rajko Kuzmanović.

Poslanik SDS u parlamentu BiH Aleksandra Pandurević kaže za “Novosti” da je svedok svesnog gušenja ćirilice u zajedničkim institucijama BiH.

"U zakonima koji nam dolaze iz Saveta ministara uglavnom nema ni slova srbskog jezika. Tekstovi su puni kroatizama poput “predsjedatelj”, “provedbeni mehanizam”, “europski” “središnji”...Takva praksa mora prestati", kazala je Pandurevićeva.