
Veliko spremanje Srbije
Akcija “Očistimo Srbiju” pokrenuta je u martu 2009. godine između ostalog, jer je nizak nivo upravljanja otpadom prepoznat kao jedan od najvećih problema životne sredine u Srbiji.Do 2009. godine organizovano je prikupljano samo oko 60% komunalnog otpada u Srbiji.
Nacionalnom strategijom za upravljanje otpadom koja je usvojena u maju 2010. godine, postavljen je cilj da se poveća broj stanovnika obuhvaćenih sistemom sakupljanja otpada na 75 % do 2014. godine. Kako bi se unapredila komunalna opremljenost, povećao obuhvat prikupljanja otpada i obezbedile sirovine za razvoj reciklažne industrije, Fond za zaštitu životne sredine u okviru akcije „Očistimo Srbiju“ do sada je lokalnim samoupravama i komunalnim preduzećima dodelilo oko 800 miliona dinara za sufinansiranje nabavke kanti, kontejnera, kamiona i druge komunalne opreme kao i za uklanjanje divljih deponija. Komunalni otpad se organizovano prikuplja kod 77, 3% stanovništva Republike Srbije što je povećanje za skoro 30% u odnosu na period do 2009. godine.
Cilj postavljen Nacionalnom strategijom za upravljanje otpadom, da obuhvat prikupljanja otpada bude 75% do kraja 2014. godine, ostvaren je za godinu i po dana, umesto za četiri i po koliko je bilo planirano.U 2011. godini započeta je izgradnja 26novih gradskih reciklažnih centara širom Srbije. Uz postojećih 7 Srbija će u 2012. godini imati ukupno 33gradskareciklažnacentara.Reciklažni centri omogućavaju da se uvede primarna selekcija otpada u domaćinstvima,jer se njihovom izgradnjom,obezbeđuju uslovi da se separisani otpad na adekvatan način skladišti i priprema za krajnju preradu u reciklažnoj industriji. U reciklažnim centrima predviđeno je prikupljanje ambalažnog otpada (papira, plastike, aluminijuma, stakla, tetrapaka...) kao i posebnih tokova otpada (električnogi elektronskogotpada, guma, akumulatora, baterija, otpadnih ulja...).
Izgradnja reciklažnih centara će omogućiti suštinsku promenu u načinu upravljanja otpadom u Srbiji, jer se otpad više neće tretirati kao đubre nego kao sirovina pogodna za dalju preradu. Pored toga, smanjiće se količina otpada koji se odlaže na deponije, čime će se produžiti njihov vek trajanja, obezbediće se sirovine za razvoj reciklažne industrije i omogućiti da se komunalna preduzeća modernizuju i postanu značajno efikasnija. U procesu reciklaže ostvaruju se značajne uštede. Primera radi: reciklažom jedne tone stakla uštedi se 40% energije, 50% vode potrebne za proizvodnju nove staklene ambalaže i za oko 20% je manje zagađenje vazduha.Za rešavanje problema upravljanja otpadom nemerljiv doprinos ima akcija „Veliko spremanje Srbije“, ne samo po rezultatima, već zato što značajno doprinosi unapređenju svesti i na najbolji način podstiče aktivno učešće građana u definisanju problema i njihovom rešavanju. U „Velikom spremanje Srbije“ 4. juna 2011. godine učestvovalo je 289.534 registrovanih učesnika koji su sa 5.311 lokacija uklonili više od 150.000 m³ otpada. Organizovanjem ove volonterske akcije samo u 2011. godini ostvarene su značajne uštede. Sakupljanje ove količine otpada od strane komunalnih preduzeća na redovan način koštalo bi u proseku 1 200 dinara po kubnom metru, što znači da bi za uklanjanje 150.000 m3 otpada iz prirode morali da platimo više od 180 miliona dinara (1,8 miliona evra).„Veliko spremanje Srbije“ organizovano je povodom obeležavanja Svetskog dana zaštite životne sredine (5. jun), drugu godinu za redom, od strane Ministarstva životne sredine i lokalnih samouprava uz podršku brojnih privrednih društava, organizacija civilnog društva, škola i medija.10. oktobra 2011. godine pokrenuta je akcija „Prijavi lokaciju za čišćenje“. Građanima je omogućeno da putem sajta www.ocistimosrbiju.rs prijavljuju lokacije koje je potrebno očistiti i vrše nadzor nad poslom koji obavljaju komunalna preduzeća.Za dva meseca očišćeno je 213 od 516 prijavljenih lokacija (41,2%), a čišćenje se nastavlja.U martu 2009. godine bilo je 4 318 registrovanih divljih deponija, a decembra 2011. ih je 1 602 što znači da je očišćeno 62, 89% registrovanih divljih deponija.Značajan deo preostalih divljih deponija nije moguće ukloniti, jer bi njihovim čišćenjem bile prepunjene zvanične gradske deponije. Zbog toga je u narednim godinama potrebno izraditi i sprovesti projekte sanacije i rekultivacije kojima će deo ovih problema biti rešen.
- Izvor
- 2011
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















