Eksperti Svetskog ekonomskog foruma nazvali globalne pretnje za narednu deceniju
Globalni rizici u najbližoj deceniji će dovesti svet na prag antiutopije. Do takvog zaključka su došli eksperti Svetskog ekonomskog foruma u izveštaju pripremljenom za Međunarodni ekonomski forum koji će se održati u švajcarskom Davosu krajem januara. Autori rejtinga „Globalni rizici 2012.godine“ su anketirali eksperte iz raznih zemalja. Glavni nazvani rizici su masovni protesti, deficit vode i hrane, nezaposlenost i „tamna strana“ interneta.
Svetski ekonomski forum sedmi put anketira skoro 500 vodećih biznismena, menadžera, najuticajnijih državnih službenika, naučnika i političara. Zamolili su ih da ocene 50 globalnih rizika u pet kategorija: ekonomskoj, socijalnoj, geopolitičkoj, tehnološkoj i ekološkoj. Bodovanje je od jedan („praktično nemoguće“) do pet („stopostotna verovatnoća“).
Teško je nazvati ovaj rejting senzacijom – događaji prošle godine su ostavili vidljive tragove na eksperte. Osnovni rizici su socijalne nejednakosti i hronični budžetski disbalans. Ovde odmah pada na pamet „arapsko proleće“, pokret „Okupiraj Uol strit“, dužnička kriza u Evropi i budžetska u SAD. Učesnici ankete su otkrili paradoks – protesti i promene vlasti se dešavaju zemljama u razvoju i blagostanju, a učesnici ne moraju da budu najsiromašniji ljudi. Komentar politikologa Pavla Svjatenkova:
„Većina tih pretnji se može ujediniti i povezati tu jednu pretnju sa temom globalizacije. Zato je očigledno da je svet sve više vezan u prostoru nego je bio pre sto godina. U svetu se pojavljuju klase i socijalne grupe koje nisu vezane za konkretne države, već sa tehnologijama, biznisom i određenim nivoom sloboda i blagostanja. Većina država zaostaje za standardima koje nameće globalna elita, one ne mogu da pruže svojim narodima ono što ljudi traže pod uticajem reklame i propagande.“
Takođe u spiskove potencijalnih globalnih pretnji je ušao rizik deficita vode, namirnica. Nije ostao bez pažnje i internet. Rečeno je da je njegov uticaj u porastu, ali da ima i mnogo opasnosti u mreži. Pre svega to je terorizam, kriminal i kiber ratovi. Preko interneta mogu biti napadnuti važni strateški objekti – od nuklearki do komunalnih sistema.
Pa ipak glavni rizici su u društvu: niska primanja većine stanovištva, nezaposlenost. Penzioneri se boje za svoje penzije, a mladi gube mogućnosti obrazovanja zbog njegovog prevelikog koštanja, ili ne vide perspektive. Stručnjak Visoke škole ekonomije Sergej Smirnov obraća pažnju i na druge probleme.
„Nastavak deljenja stanovništva po nivou prihoda, rast agresije u siromašnim zemljama koje po pravilu nisu hrišćanske – to su globalni problemi koji se moraju uzeti u obzir. Ti problemi se moraju rešavati u zavisnosti od situacije. Nisam siguran u efikasnost nekakvih globalnih modela, koji se mogu primeniti u svim životnim situacijama.“
Eksperti prognoziraju da će vlasti zemalja morati da se operativnije privikavaju tehnološkim, socijalnim i, uopšte, globalnim promenama. Glavno je ne ići u krajnosti, kao što su izolacionizam i nacionalizam.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »















