Evropski jezici u konfliktu
Od 1. aprila u Evropskoj uniji počinju da važe novi propisi o Građanskoj inicijativi. Zahvaljujući njemu nacionalne manjine, nosioci nedržavnih jezika moći će da im pridaju zvaničan status. Kao jedan od prvih ovu proceduru će moći da obavi ruski jezik u Letoniji, izjavila je predstavnica ove zemlje u Evropskom parlamentu Tatjana Ždanok.
Trenutno u EU ima 23 zvanična jezika. Regionalnima se smatraju jezici koje koristi deo stanovnika države, ali koji nisu dijalekti zvaničnog jezika. Ruski jezik u Letoniji nema čak ni takav status. Međutim, on nije jedini takav u Evropi. U Evropskom parlamentu je nastala čitava grupa poslanika koji brane pravo nacionalnih manjina na upotrebu maternjeg jezika, oni se nazivaju grupom regionalista, rekla je za „Glas Rusije“ poslanik Evropskog parlamenta Tatjana Ždanok.
Većina poslanika predstavlja i brani ne samo kulturnu autonomiju svojih naroda, kao što to činim ja predstavljajući zajednicu kojoj je ruski jezik maternji u Letoniji, već imaju i viši status. Katalonija, Vels i Škotska imaju svoje parlamente i autonomni su. Ipak, njihovi jezici nemaju isti status kao državni jezici Evropske unije. Ovo protivreči principima ravnopravnosti.
Katalonski jezik je priznat u Evropi. Njim govori 7 miliona stanovnika u Španiji i Francuskoj. On ima regionalni status. Ista je situacija s galskim i baskijskim jezikom u Španiji, valijskim i galicijskim u Velikoj Britaniji.
Ruski jezik može da pretenduje, bar na isti takav status, objašnjava stručnjak Jekaterina Šibajeva.
Ruski jezik je jedan od onih jezika koji spadaju u zvanične jezike Organizacije Ujedinjenih Nacija. Međutim, ne radi se samo o tome. Njim govori najmanje trećina stanovnika Letonije i Estonije. Pritom stariji ljudi koji govore ruski zbog godina nedovoljno dobro vladaju državnim jezicima. Njima je vrlo važno da za opštenje s evropskim instancama mogu da koriste svoj maternji ruski jezik.
Na prošlom referendumu su se građani Letonije izjasnili protiv toga da ruski jezik dobije status drugog državnog. Jekterina Šiajeva je uverena da će se odnos prema Rusima sa vremenom promeniti.
Letonija je jedna od zemalja koje predstavljaju klasičan primer bilingvizma, jer osim toga što je za 40% stanovnika ruski jezik maternji, ovaj jezik razume i govori oko 80% stanovništva Letonije.
Referendum je uspeo da skrene međunarodnu pažnju na međunacionalne odnose u Letoniji – toliki broj stranih novinara ovde nije viđen za poslednjih 20 godina. Ovo nam omogućava da se nadamo da borba za ruski jezik u ovoj zemlji još nije završena, da s početkom stupanja na snagu zakona o građanskoj inicijativi ona može da se obnovi s novom snagom. Istina, za to će biti potrebno da se obezbedi jedan milion građana Starog sveta.
- Izvor
- Golos Rossii, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















