Srbija dobila signal iz Brisela
Već u četvrtak, 1. marta, samit EU može da donese odluku da se Srbiji pruži status zvaničnog kandidata za stuapnje u ovu organizaciju. Ipak, bez obzira na preliminarne dogovore, pitanje se iznenada našlo na ivici neuspeha zbog neočekivanog demarša Rusmunije, koja je odbila da potpiše preporuku da se Srbiji da status kandidata, pozvavši se na nerešeno nacionalno pitanje Vlaha u zemlji. Sudbinu srpske prijave razmatra naš analitičar Petar Iskenderov.
Po mišljenju rumunske strane, srpske vlasti treba pre svega da pruže dodatne garancije vlaškoj manjini od 30 000 stanovnika koja govori rumunski i živi u istočnim regionima Srbije.
Uzimajući u ozbir neophodnost jednoglasnog usvajanja odluka u okviru EU, bilo je potrebno uneti izmene u već usaglašeni tekst preporuka za pružanje statusa kandidata Srbiji. I mada je ministar inostranih poslova Finske Aleksander Stub izjavio da je čitanje datog dokumenta jasno – Srbija dobija status kandidata – dalji razvoj odnosa Brisela i Beograda krije još mnogo podvodnih kamenova. I najvažniji se sastoji u nerešenosti problema Kosova, podsetio je za Glas Rusije ekspert za Balkan iz Instituta za slavistiku RAN Aleksandar Karasjov.
Očigledno je da će se još izvesno vreme zadržati oštra linija, negativna reakcija na prijem Srba u EU. Ali pre ili kasnije oni će se neizbežno naći u EU. Drugo je pitanje što će biti još mnogo problema na taj račun. Da vidimo kako će se EU ponašati. Očigledno je da će EU u toku daljeg razmatranja sprske prijave zatražiti od Beograda nove ustupke sa tim da pre svega normalizuje odnose Beograda i Prištine u smislu povoljnom po Brisel. Jer nerešenost kosovskog pitanja potkopava i jednistvno u samoj EU.
Indikativno je da je, sudeći po informacijama iz Bukurešta, demarš Rumunije bio izazvan ne toliko brigom o srbskim Vlasima, koliko pokušajem da se reše sopstveni problemi u odnosima sa EU. Po informacijama AFR, Bukurešt namerava da na taj način na najvišem nivou EU lobira puštanje Rumunije u Šengen-zonu, koje je bilo blokirano prošle godine. Kako smatra ekspert, pojedine zemlje članice EU pre pokušavaju da i dalje koriste pitanje o prijemu Srbije kako bi dobile za sebe od EU više političkih i finansijskih preferenci. A to znači da sudbina napaćene sprske prijave ostaje u zatočeništvu geopolitičkih sporova.
- Izvor
- Golos Rossii/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Ostale novosti iz rubrike »















