"Kresanje" vladine administracije što prije, to bolje

Alarmatan je podatak da trenutno oko 28,5 posto zaposlenih u Srbskoj radi u Vladi i vladinim institucijama, što je među najvišim procentima u Evropi. U ovou cifru nisu uračunati zaposleni u javnim preduzećima kod kojih je također izražen problem prezaposlenosti. Nažalost, RS je i rekorder po visini razlike između plata u javnom i privatnom sektoru. - Ovakvo stanje čini višestruku štetu domaćoj ekonomiji i društvu u cjelini. Bez sprovođenja dubokih reformi u ovim oblastima bit će teško ojačati povjerenje između građana i vlasti. Novi sistem utvrđivanja plata bi trebalo da bude baziran na jasnom principu da svako radno mjesto u javnom sektoru bude plaćeno onoliko koliko je plaćeno uporedivo radno mjesto u privatnom sektoru, navodi se u analizi objavljenoj u novom broju kvartalnog monitora Udruženja ekonomista RS - SWOT.
Još prije nekoliko godina „SWOT“ je ukazivao na ovaj problem, jer je 2008. godine prosječna plata u javnom sektoru bila veća za cijelih 64 posto od prosječne zarade u privatnom sektoru.
U 2008. godini plate u javnom sektoru su doživjele enorman porast, a to je bilo omogućeno tadašnjim porastom javnih prihoda nakon uvođenja PDV-a. Najnovije istraživanje Svjetske banke (BiH - Pregled javnih rashoda i institucija) je pokazalo da je u prethodnih pet godina došlo do značajnog povećanja potrošnje na plate u javnom sektoru i da je ovakvo stanje u sve većoj mjeri neodrživo. Upozorava se da je u javnoj administraciji RS, uprkos zabrani novog zapošljavanja koja je uvedena krajem 2010. godine, primljeno novih 80 radnika i 220 nastavnika.
Takođe, ukazuje se i na problem prekomjernih plata i naknada u javnoj administraciji u odnosu na ekvivalentne plate u privatnom sektoru.
Ovakva neusklađenost plata u javnom i privatnom sektoru čini višestruku štetu domaćoj ekonomiji, jer fiskalni teret za domaću privredu postaje neodrživ, došlo je do ubrzanog porasta deficita republičkog budžeta i fondova, javni sektor kao daleko najveći poslodavac kroz svoju politiku plaća (koja se bazira na raspoloživosti javnih prihoda i političkim ciklusima, a ne na tržišnim principima) onemogućava razvoj zdravog pregovaranja između poslodavaca i sindikata u privatnom sektoru i također javni sektor je kao poslodavac postao nefer konkurencija privatnom sektoru.
Istovremeno atraktivnost zaposlenja u javnom sektoru dovela do suzbijanja preduzetničke inicijative, posebno kod mladih, koji često navode zaposlenje u javnom sektoru kao prvu opciju u poslovnoj karijeri.
„SWOT“ predlaže novi sistem utvrđivanja plata koji bi trebalo da bude baziran na principu da svako radno mjesto u javnom sektoru bude plaćeno onoliko koliko je plaćeno uporedivo radno mjesto u privatnom sektoru.
Podsjećaju i da rashodi za lična primanja ove godine učestvuju sa čak 47 posto u sredstvima budžeta RS koja ostaju raspoloživa u budžetu nakon isplate godišnjih rata unutrašnjeg i ino-duga.
Znači, kad iz budžeta budu isplaćene pristigle rate duga, skoro polovina preostalih sredstava se odvaja za plate! U Srbiji i Hrvatskoj uporedivo učešće plata je daleko manje (23 posto i 20 posto respektivno).
Ovakvo stanje ogromnog računa za plate zaposlenih u Vladinim institucijama (koji na godišnjem nivou, računajući i troškove zaposlenih u institucijama BiH, koje plaćaju građani RS, iznosi više od milijardu KM) je posljedica i prekomjerne zaposlenosti kao i preplaćenosti u javnom sektoru.
Iz „SWOTA“ pitaju kako da građanin sa osmijehom plaća porez kada zna da poslanici iz RS u Parlamentarnoj skupštini BiH zarađuju više od 5.000 KM mjesečno, a da u isto vrijeme mjesečna pomoć za osobe u stanju socijalne potrebe iznosi 41 KM?