Početna stranica > Novosti

Nauka kao zadnja rupa na svirali

Nauka kao zadnja rupa na svirali
05.05.2012. god.
Nakon što su donesene strategije o svemu i svačemu i na to potrošene milionske svote, Vlada RS u skladu sa nedostatkom elementarne orijentacije, stavila je na dnevni red i ono što je trebalo prethoditi svim sličnim pisanijama - strategiju naučnog i tehniloškog razvoja.

Nacrt ovog dokumenta praktično je kratkoročno omeđen na period do 2016. godine što otvara pitanje pozicije i realizacije fundamentalnih ciljeva društva. Logično bi bilo da se i ova strategija oslanja na egzaktne pokazatelje koji proizilaze iz popisa stanovništva ali praksa da se kuća pravi od krova nije izuzeta ni u ovom slučaju. Startna pozicija je više nego ilustrativna i deprimirajuća jer trenutna finansijska ulaganja u istraživanje i razvoj u Republici Srskoj iznose svega 0,25 bruto domaćeg proizvoda. Svako poređenje sa evropskim tendencijama koje proklamuju investicije u nauku do tri posto društvenog proizvoda u najjačim zemljama Unije, upozorava na potrebu realnog sagledavanja ogromnog zaostatka nauke i tehnologije u RS. Smanjenju tog jaza neće doprinijeti ni to što je ovim dokumentom planirano da se ta ulaganja u naredne četiri godine povećaju na 0,5 posto. Jedna od novina je i najavljeno osnivanje fonda za nauku, te uvođenje obaveznog namjenskog izdvajanja za istraživanja od posebnog sektorskog interesa. Nadležni u Ministarstvu nauke i tehnologije RS su dali i „viziju“ novog naučno-istraživačko-razvojnog sistema, a preduslov za njenu realizaciju je, kako su naveli predlagači, tek „ prepoznati nauku i tehnološki razvoja kao strateške vrijednosti za RS“. Ovakvo praznoslovlje govori samo za sebe jer, dok u svijetu traje rat oko prestiža u munjevitom tehnološkom i naučnom razvoju koji je u potpunosti izmijenio ljudski život, u RS se radi na „prepoznavanju“ tog procesa. No, najveći problem, čak veći i od mizerne finansijske osnove za razvoj nauke, je tragična činjenica da je nauka protjerana sa faklulteta koji su oduvijek i svuda bili, ne samo obrazovne nego i naučne institucije. U tome je nemjerljiv doprinos ministrovanja Antona Kasipovića u stvaranju ambijenta u kome je moguće sa plagiranim ili kupljenim disertacijama steći „naučno“ zvanje i pri tom još i katedru sa koje će se ono širiti nemilostrdno sakateći generacije koje su žrtve ovakvog poimanja visokokoobrazovnih i naučnih institucija.



  • Izvor
  • vijesti.RS
  • / www.vijesti.RS


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....


Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....

Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...


Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....

Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....



Ostale novosti iz rubrike »