Hod po oštrici noža
Konstatacija ozbiljnosti sitaucije nije najvažnija u izjavama koje dolaze iz Brisela. Na kraju krajeva, teško je očekivati porast zaposlenosti u jeku krize koju prati realizacija mera stroge budžetske štednje. Nije slučajno maksimalni nivo nezaposlenosti zabeležen u problematičnim državama EU. U Španiji on je premašio 24%, u Grčkoj 22%, u Portugaliji više od 15%.
Mnogo važnijim čine se reči koje je izrekla još jedna predstavnica Evropske komisije – Emer Trejnor. Ona je pozvala evropske zemlje da stvore dinamičnije tržište rada i da podrže otvaranje većeg broja radnih mesta u Evropi. A to nije ništa drugo do konstatacija neuspeha jednostrane antirkizne politike EU sa njenim zatezanjem kaiševa, i istovremeno gest odobravanja u stranu novog predsednika Francuske Fransoe Olanda kao glavnog kritičara sličnih mera. Upravo francuski lider predstavio je u maju evropskim liderima program prelaska sa jednostrane budžetske štednje ka politici stimulisanja ekonomskog napretka putem većeg investiranja u ekonomiju. Federalni kancelar Angela Merkel hitno je okarakterisala dati predlog kao pokušaj da se osigura „rast na kredit“. Ipak niz lidera EU i pojedinih zemalja već su izrazili suzdržanu podršku francuskom modelu. Istina, i njima je za sada teško da konkretno objasne kako upravo treba da se u praksi spoji osiguranje strogih normativa budžeta u okviru već usaglašenog Budžetskog pakta EU i rastuće investicije u socijalne, infrastrukturne i ostale skupe programe – istakao je u razgovoru za Glas Rusije šef odeljenja za političku integraciju Evropskog instituta RAN Nikolaj Kavešnjikov.
Sa jedne strane, ako zemlja ima deficit budžeta i veliki državni dug, tada državne troškove treba smanjivati. Sa druge strane, kako uče osnove ekonomske teorije, prilikom smanjenja državnih troškova potkopava se budući ekonomski rast, između ostalog i na račun uvećanja nezaposlenosti. Šta da se u toj situaciji želi, izgleda niko u EU ne zna.
Nije slučajno to što je pažnja tržišta danas okrenuta upravo Španiji, koja i ima najviši nivo nezaposlenosti. Osnovni španski indeks fondova već je pao od početka godine za 28%, a cena spoljnih zajmova rpibližava se kritičnom pragu od 7%, iza kojeg su Grčka, Španija, Irska i Portugalija ranije bile primorane da pribegnu međunarodnoj pomoći.
Finansijski kolaps Šapnije u stanju je da stavi krst i na zonu evra, i na finansijsko-ekonomsko blagostanje čitave EU.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















