ŠOS će obezbediti bezbednost na evroazijskom prostoru
Osiguranje regionalne bezbednosti osnovna je tema samita ŠOS u Pekingu. Nju u uskom sastavu razmatraju predsednici Rusije, Kine i četiri zemlje Centralne Azije 6. juna. Narednog dana diskusiji će se pridružiti rukovodioci zemalja posmatrača – Mongolije, Indije, Pakistana i Irana. Kao gosti samita pozvani su predsednici Avganistana i Turkmenistana.
Lideri šangajske šestorke nameravaju da utvrde obnovljenu strategiju razvoja ŠOS. Ona je bila usvojena pre tri godine i tražila je ozbiljnu korekciju zbog novih bezbednosnih pretnji. Novi dokument proširuje mogućnosti reagovanja na vanredne sitaucije. Između ostalog, stvara pravne osnove za finansijsku, ekonomsku i humanitarnu saradnju i pomoć u evakuaciji građana, dozvoljava da se upućuju misije ŠOS radi upoznavanja sa situacijom na licu mesta.
U paketu dokumenata koji će usvojiti lideri ŠOS je Program saradnje u borbi protiv terorizma, separatizma i ekstremizma. On će, kako se saznaje, proširiti mogućnost zajedničkog presecanja kanala finasiranja terorizma.
Očekuje se i odluka o pružanju statusa posmatrača Avganistanu. Ekspert Centra za strateške probleme Istočne Azije i ŠOS Instituta za Daleki Isok RAN Jurij Morozov nazvao je ovaj događaj značajnim za region.
Odlazak SAD 2014. iz Avganistana može da izazove nekontrolisana dejstva ratobornih islamista i terorista u Centralnoj Aziji, negativno da se odrazi na interese ŠOS u celini. Ako Avganistan bude zemlja sa statusom posmatrača, biće lakše da se vrši pritisak na Kabul u cilju stabilizacije situacije. Konačno, čim armija SAD i mirovn snage NATO-a napuste Avganistan, neko će morati da mu pomogne da obnovi razrušenu infrastrukturu. To mogu zemlje ŠOS, i to odgovara njihovim interesima, kao i interesima Rusije između ostalog. Jer na teritoriji Avganistana treba da bude obnovljeno 43 preduzeća koja je podigao SSSR.
Politikolog orijentalista Stanislav Tarasov nazavo je aktualni samit ŠOS posebnim i objasnio zašto.
Jedinstvenost samita je upravo u tome što osim Avganistana, Turska treba da dobije status partnera u dijalogu. A Iran već ima status posmatrača. Postavlja se zanimljivo pitanje: nema li pokušaja da se spoje babe i žabe? Jer u sirijskom pravcu stav Rusije, Kine i Irana veoma se razilazi sa intersima Turske, iza koje se vidi senka Zapada. I drugi momenat. ŠOS će usvojiti deklaraciju o formiranju sistema bezbednosti u Aziji, u Azijsko-Tihookeanskom regionu u celini. Na koji način će Turska biti uključena u rešavanje tog zadatka? Jer na Bliskom Istoku posle arapskog proleća vidimo događaje sasvim drugog značenja.
Na samitu ŠOS u Pekingu ostaje intriga oko primanja za stalne članove ŠOS-a Irana, Indije i Pakistana. Namera je skazana odavno, pitanje se razmatra više godina. Moskva smatra da je kontraproduktivno dugo ga držati otvorenim. U vezi sa tim ona je predložila da se ubrza usaglašavanje univerzalnih uslova – finansijskih, pravnih i administrativnih za prijem novih članova u ŠOS. Sastanak lidera Šangajske šestorke, kako se očekuje, daće odgovor na ovo pitanje.
- Izvor
- Golos Rossii, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »















