Kipar poziva na saradnju Rusiju i EU
Već narednih nedelja EU će se možda suočiti sa novim problemom u svom južnom podnožju. Kipar se naalzi u aktivnom procesu traženja 5 milijardi evra za podmirivanje sopstvenih dužničkih obaveza. A činjenica da od 1. jula Kipar na pola godine zauzima dužnost predsedavajućeg EU daje situaciji još više pikantnosti. Jer vlada zemlje već je izjavila nameru da se obrati za finansijsku pomoć Moskvi.
Po postojećim informacijama, data odluka je već izazvala ozbiljnu uznemirenost u Briselu, situacija oko Kipra bila je uključena u dnevni red savetovanja ministara finansija zemalja članica zone evra – takozvane Evrogrupe, koje je održano u četvrtak. Kamen spoticanja u odnosima Nikozije i Brisela bila je neželja kiparske vlade da dobija sredtva iz fondova EU pod uslovima sprovođenja stroge budžetske politike – kao u slučaju Grčke, Portugalije i Irske. Vlasti Kipra odbijaju da pribegavaju pomoći MMF, plašeći se isticanja ne samo ekonomskih, već i političkih uslova. Za ostrvo koje se nalazi u stanju faktičke podele slične geopolitičke kombinacije prete ozbiljnim rizicima, posebno uzimajući u obzir pokušaje SAD i EU da uvuku u aktivniju igru u regionu Tursku, koaj podržava separatizam kiparskih Turaka.
U nastaloj situaciji EU je primorana da žuri. Dnevni red zakazanog samita EU za 28. i 29. juni i tako je prepun pitanja koja se tiču problematičnih zemalja i tom spisku Brisel očigledno da ne žuri da doda Kipar. Ali i Kipar je sa svoje strane primoran da poštuje određena pravila, usvojena u EU i zoni evra, istakao je u razgovoru za Glas Rusije profesor ruske Finansijske akademije Boris Rubcov.
"Sa jedne strane članstvo pojedine države u zoni evra postavlja joj određene obaveze. Sa druge strane, upravo članstvo Grčke u zoni evra omogućilo joj je da dobije bitnu pomoć od strane drugih članica zone evra. U svakom slučaju, delovanje konkretnih mehanizama na prevladavanju krize i principi pronalaženja sredstava za rešavanje tog zadatka zavise od konkretnih uslova pojedine zemlje ili regiona. Zato danas teško da će se neko usuditi da jasno odgvori čak na principijalno pitanje o tome da li je korisno ili nije samo po sebi članstvo u zoni evra. Kipar je stupio u zonu evra sasvim nedavno, 2008. godine, sedam godina posle iste te Grčke ili 9 posle Španiej. Zato njegovi sopstveni recepti prevladavanja krize mogu bitno da se razlikuju od grčkih ili španskih."
Za sada je rano predviđati dalji razvoj događaja oko Kipra. Ipak očigledno je da ako vlastima zemlje ne pođe za rukom da postignu uzajamno koristan sporazum sa EU i sa Rusijom to bi mogao da postane model za rešavanje finansijsko-budžetskih problema u okviru čitavog evropskog prostora. Ipak radi toga sama EU mora da odustane od svojih geopolitičkih špekulacija i fobija.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/Draig/cc-by-nc/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Ostale novosti iz rubrike »
















