Novi horizoniti Crnomorske ekonomske saradnje
Pre dvadeset godina - 25. juna 1992 – potpisana je Istanbulska deklaracija o uspostavljanju nove međunarodne organizacije - Crnomorske ekonomske saradnje. Povodom 20. godišnjice, organizovan je samit u Istanbulu 26-27 juna, kome će prisustvovati šefovi država i vlada.
Detaljnije u materijalu našeg analitičara Petra Iskenderova.
Trenutno, u sastav ulazi 12 zemalja balkansko-crnomorsko- kavkaskog regiona. U svim ovim oblastima organizacije, već je stečeno iskustvo interakcije, a situacija koja danas preovlađuje u Evropi, postavlja pred države članice organizacije nove izazove. Posebno se to odnosi na Bugarsku i Rumuniju, koje su sa jedne strane članice Evropske Unije, a sa druge - očigledno nisu zadovoljne nivoom saradnje unutar EU. To se naročito ogleda u nespremnosti EU da uključe ove dve zemlje u šengensku zonu. O specifičnosti uloge i mesta Grčke u EU danas i nije potrebno posebno govoriti.
Međutim, značaj Crnomorske saradnje, u vezi je ne samo sa potrebom da se odgovori na društveno-ekonomske i političke izazove koji proizilaze iz krize u Evropskoj uniji. To je aktivna uloga većine zemalja crnomorskog regiona u realizaciji projekata u energetskom sektoru. Oko tih projekata se sada pokrenula aktivnija borba, koja je uključila sve vodeće geopolitičke igrače od SAD i EU do onih država u Persijskom zalivu koje nisu spremne da tolerišu nezavisnu ulogu Organizacije crnomorske saradnje u energetskim pitanjima. Na primer, Bugarska i Rumunija su izrazile zabrinutost da realizacija projekata iz okvira „Istočno partnerstvo“ može da izazove štetu ostalim regionalnim inicijativama – pa čak i preko Organizacije crnomorske ekonomske saradnje.
Ocenjujući perspektive organizacije i njene kolizije sa Evropskom Unijom trebalo bi da se uzme u obzir još jedan važan aspekt. Mogućnosti „jednstvene Evrope“ sužene su zbog krize u EU. Reč nije više o daljoj ekspanziji u zoni evra na istok, već oslobađanje od pojedinih država članica, na čelu sa Grčkom – istakao je u intervjuu za „Glas Rusije“ profesor ruske Finansijske akademije Boris Rubcov:
„Naravno, postoji razlog za strah. Štaviše, može biti vrlo dobro za samu evrozonu, da se sadašnja konfiguracija ne očuva. U ovom trenutku, postoje mnogi argumenti i pitanja zašto su slabe zemlje u početku uopšte primljene u evro zonu. Ne isključujem mogućnost dublje krize u evrozoni.“
Na ovom samitu, u skladu sa principom rotacije, predsedavanje organizaciom će se pomeriti sa Srbije na Tursku. Ova činjenica može otvoriti nove perspektive za organizaciju - uzimajući u obzir nedavo aktiviranje regionalne uloge Ankare.
- Izvor
- Golos Rossii, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
- Povezane teme
- samit
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Ostale novosti iz rubrike »















