Ostrvo Valam: raj koji se ponovo rađa
Na ostrvu Valam, 6. avgusta, predsednik Vladimir Putin održao je sastanak poverenika odbora Ruskog geografskog društva (RGD), na čijem se čelu nalazi. Sumirala se je prva faza ekspedicije, „istorijsko- geografski spomenici evropskog severa Rusije“. Cilj je da se razrade preporuke za očuvanje spomenika kulture i geokomplekes Severa i da se definišu osnove razvoja turizma u regionu.
Netaknute reke sa vodopadima. Bezbroj jezera, uključujući i najveće u Evropi - jezero Ladoga i Onjega. Poznati i lokalni istorijski i kulturni spomenici Kiži i Solovki. Međutim, biser ruskog severa je uvek bio ostrvo Valaam, sa svojim jedinstvenim manastirskim kompleksom.
Valamski arhipelag se nalazi u severnom delu jezera Ladoga u Kareliji. Legenda kaže da je Apostol Andrej, šireći hrišćanstvo stigao do ovih udaljenih krajeva, gde vlada surova klima i postavio kameni krst na glavnom ostrvu Valam. Od tada, ostrvo Valam nazivaju „raj na zemlji“ i „severna Sveta Gora“, upoređujući ga po duhovnom značaju sa Svetom Gorom u istočnoj Grčkoj.
Istorija manastira Valam datira iz 14. veka, kada su se na ostrvu udaljenom od kopna naselili grčki monasi - sveti Sergije i German. Osnovali su na ostrvu Spaso- Preobraženski manastir. Još od svog osnivanja, manastir je postao duhovni i obrazovni centar ne samo ruskog severa, već i cele Rusije. Tokom svoje istorije, on je mnogo puta stradao od požara, opsade i razaranja. U ranom 17. veku ostrvo, zajedno sa stanovnicima, našlo se pod vlašću Švedske.
Svoj istinski prosperitet doživljava sredinom 19. veka, kada je izgrađen veliki broj crkava, kapela i manastira, kao i juvelirska ikonopisačka radionica. Oko ostrva postoji 120 kilometara asfaltiranih puteva.
Nakon revolucionarnih promena 1917. ostrvo Valam je postalo deo novoformirane finske države. Po mnogo čemu, to je ono što je spasilo manastir od potpunog uništenja, koje je inicirala vlada ateističkog Sovjetskog Saveza u vezi sa religioznim svetinjama u zemlji. Počev od 1925, na Valamu su službe služene na finskom, a ostrvo je detaljno vojno- inženjerski utvrđeno. Tokom rusko-finskog rata 1939.-1940. manastir je bio u borbenoj zoni, a monasi su bili prisiljeni da napuste ostrvo. Od tada, manastir je korišćen u razne svrhe. Tokom Drugog svetskog rata, organizovana je obuka kadeta i starešina, koji su 1941. godine direktno sa ostrva slati u odbranu Lenjingrada. Tokom 50-ih godina u bivšim ćelijama manastira, bio je smešten Dom invalida rata, gde su prisilno dovodili ljude sa kopna. To su bile godine haosa, kaže Patrijarh Ruske Crkve, koji je više puta posetio ostrvo tokom tih teških vremena.
- Svaki put kada bi brod prišao Nikonovoj luci, javljao se dvojaki osećaj. S jedne strane, radost- videti ovu svetinju. Na drugoj strani - tuga. Oskrnavljeni i porušeni manastir, a ljudi koji su živeli ovde nisu bili bliski Crkvi, i nisu uvek ljubazno pozdravljali hodočasnike. Godine 1967, zajedno sa duhovnim ocem i mentorom, mitropolitom Nikodimom Rotovim došao sam na Valam, kako bismo održali prvu liturgiju u manastiru, nakon njegovog zatvaranja.
Drugi život kao duhovni centar manastir Valam započinje tek kasnih 80-tih godina prošlog veka. 13 decembra, 1989. na praznik svetog apostola Andrije, na ostrvo je kročilo prvih šest monaha. Upravo oni su, a podržani od strane Moskovske patrijaršije i budućeg Patrijarha Aleksija Drugog, su počeli da oživljavaju manastir. Godine 2007., Odbor poverenika je osnovan, sa ciljem da obnovi manastir Valam. Za pet godina su rekonstruisane mnoge crkve i manastiri na ostrvu, proradila je bolnica, obnovljeni istorijski stubovi na jezeru i još mnogo toga. Patrijarh Kiril posećuje Valam svake godine i lično nadgleda radove na restauraciji:
- Danas, sa posebnim osećajem stupam na tlo ostrva Valam. U glavi se mešaju prizori iz prošlosti i sadašnjosti. Može se videti koliko je urađeno u proteklih nekoliko godina, mnogo je učinjeno da se obnovi svetinja.
Kada obnavljamo svetinje, glavni motiv nije samo obnova spoljnog izgleda, već je važno da se unesu čestice duhovnih i kulturnih tradicija našeg naroda. Ali, pre svega, svetinje obnovljamo, kako bi one postale mesto duhovne obnove ljudi.
Sada valamski Spaso- Preobraženski manastir broji više od dve stotine stanovnika. Ovde je takođe oživeo monaški život u manastirima. A u Moskvi, Sankt Peterburgu, Sortavalu i Priozersku, postoje podvorja ostrvskog manastrira.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















