Rusi čekaju krizu
Većina Rusa čeka novi talas ekonomske krize – svedoče ankete istraživačkog holdinga „Romir“. Na ljude utiču negativne informacije iz Evrope i SAD, i ne baš najbolja situacija u domaćoj ekonomiji. Podaci „Romir“ govore da 56% stanovnika Rusije veruje da će biti drugi talas krize. Suprotnog su mišljenja samo 13%. I pored većinskog pesimizma, broj Rusa koji se boje krize je u opadanju.
Većina stručnjaka koje smo pitali za komentar, ne vidi razlog za uznemirenost. Evo šta je rekao prvi zamenik direktora za naučni rad Instituta za ekonomiju RAN Dmitrij Sorokin:
- U zemlji ne vidimo razloge za oštru fazu krize. Mogući su takozvani spoljni šokovi, koji mogu da utiču na nas. To je zbog naše sirovinske zavisnosti. Ali mi imamo rezervne fondove koji će nam omogućiti da relativo bezbolno prebrodimo drugi talas krize.
Glavna pretnja po rusku ekonomiju na današnji dan je sniženje cene nafte. To priznaju i državni službenici i nezavisni ekonomisti. Ne baš najbolje vesti iz EU nas teraju da se zamislimo – hoće li cena za barel ostati na ovom visokom nivou? Reč ima politikolog, predsednik Instituta za nacionalnu strategiju Mihail Remizov:
- Ljudi koji prate politiku i ekonomiju su navikli na loše vesti, na to da se krizne pojave prenose sa zemlju na zemlju. Pa i na one zemlje koje su donedavno izgledale pouzdano.
Spoljnopolitička konjunktura ide na račun Rusiji. Kako kaže zamenik direktora fonda „Centar razvoja“ Više škole ekonomije Valerij Mironov, konflikti na Bliskom Istoku će podržati cenu barela, čak i da se potražnja crnog zlata u svetu smanji:
- Svi shvataju da su odnosi Irana i SAD veoma napeti. To će podržati cenu nafte. Istovremeno u Siriji se nastavlja konflikt. Ako se zadrži takva situacija godinu dana, cena nafte će biti visoka. Čak i ako neka svetska kriza dovede do smanjenja potražnje nafte, takozvana vojna premija će dodati ceni još 10-20 dolara.
Da ne zaboravimo da obični čovek pod terminom „kriza“ ima skroz druga shvatanja od ekonomiste. Većina učesnika ankete „Romira“ vide krizu u porastu cena i smanjenju nivoa životnog standarda. Za ekonomiste je kriza pad ekonomije, smanjenje BDP. Ali mediji i samieksperti mešaju jedno s drugim, i nazivaju krizom skroz druge procese, govori Mihail Remizov:
- U savremenom društvu kriza je odsustvo stabilnog ekonomskog razvoja. Globalna ekonomija je u fazi stagnacije ili u padu, što se kompenzuje samo rastom Kine i nekih drugih zemalja u razvoju. Ali osnova za optimizam je veoma malo.
Slična je situacija i u Rusiji. Domaća ekonomija raste, ali, kaže Valerij Mironov, rast je isuviše spor. I preti da preraste u recesiju, ako ne bude bilo ekonomskih reformi.
- Izvor
- Golos Rossii, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















