„Samo ne pitajte za Evropu“
„Samo ne pitajte za Evropu!“ – uzvikuje štampa. „Pitanje o referendumu je svima na ustima“, „Pozivi izjasniti se o Evropi su sve glasniji“ – sličnim naslovima je ovih dana puna nemačka štampa. Prvi je s inicijativom za plebiscit istupio ministar finansija Nemačke Volfgang Šojble.
Nemci treba da razmisle o svenarodnom glasanju o promenama Osnovnog zakona, donetog još 1949. godine, smatra on. Radi se o tome da je u njemu zajedno s privrženošću evropskoj ideji, utemeljen princip suvereniteta države u odlučivanju o glavnim pitanjima svog života. Za promenu Ustava su nedovoljni glasovi parlamentaraca.
Inicijativu za referendum je u intervjuu za nemački „Bild“ podržao i ministar spoljnih poslova Gido Vestervele. Pa i Angela Merkel ne prestaje da govori o važnosti političkog saveza u Evropi. Istina, u nedavnoj izjavi zvaničnog predstavnika kabineta Merkelove je naglašeno da „ovog momenta na dnevnom redu nije pitanje sutrašnjeg ili preksutrašnjeg dana“. Ipak, kako kažu komentatori, od kamena koji je u „političku vodu“ bacio Šojble razilaze se široki krugovi. Šta se krije iza diskusije u zemlji?
U sadašnjim uslovima diskusija o referendumu nije ništa više nego „igra s narodom“, u toku koje se političari nadaju na postizanje unutrašnjihciljeva. Većina političara i eksperata, kako u zemlji, tako i van nje, shvataju da Nemci neće glasati protiv svog džepa. Jer dati Briselu nova ovlašćenja, pa sad i budžetska, znači da će Nemci plaćati za tuđe račune. Pa i kome dati ta ovlašćenja? Zar onim „bezbojnim senkama“, kako ih naziva «FrankfurterRundschau», koje su sami lideri zemalja EU i podigli na tako visoke položaje, bojeći se rasta uticaja Brisela? Postoji još jedan važan aspekat, o kojem u intervjuu za „Glas Rusije“ govori šef odeljenja za zemlje i regione ruskog Instituta Evrope Vladislav Belov:
- Diskusija o pitanju referenduma, - govori Belov, - je sastavni deo predizborne kampanje 2013. godine. U septembru te godine će biti postavljeno pitanje o poverenju vladajućoj koaliciji sa tačke gledišta rezultata 4-godišnjeg vladanja i rada u uslovima krize zone evro. Radi se o tome u kojoj je meri Nemačka obavezna da preuzima odgovornost za finansiranje ovih ili onih instrumenata izlaska iz krize? I na toj pozadini referendum, ako ga uopšte bude, jer su za to potrebna velika sredsta, će biti samo dodatni instrument podrške društvenog mnjenja u okviru predizborne kampanje. Ali u svakom slučaju odluke referenduma su obavezne.
I Belov, i nemački stručnjaci podsećaju da se ovog septembra očekuje odluka Ustavnog suda Nemačke o tome da li se uklapa uvećanje finansiranja evropskih fondova za stabilizaciju sa Osnovnim zakonom Nemačke.
- Izvor
- Golos Rossii/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















