Politička palica
U Nemačkoj se zahuhtava skandal vezan za realizaciju zajedničkog nemačko-beloruskog projekta saradnje u oblasti pravnog porteka. Temu nastavlja naš komentator Petar Iskenderov.
- Reč je o dokumentu pod nazivom Priprema beloruske milicije u skladu sa satandardima EU na primeru policije Nemačke. Njegova realizacija je bila planirana za 2009-2010. godinu i predviđala je zajedničke mere na uvežbavanju borbe protiv ilegalne imigracije, kriminalnog automobilskog biznisa, očuvanje reda prilikom održavanja masovnih sportskih manifestacija. Ali kao povod za pokretanje antivladine kampanje iskorišteni su predsednički izbori u Belorusiji u decembru 2010. godine. Podvođenje njihovih rezultata bilo je praćeno aktivnim antivladinim istupanjima, sukobima sa milicijom i mnogobrojnim hapšenjima.
Zapadne zemlje su tada oštro osudile dejstva vlasti i lično predsednika Belorusije Aleksandra Lukašenka. U okviru EU najoštriju kritiku vlasti u Minsku iznele su četiri zemlje – upravo Nemačka, kao i Švedska, Češka i Poljska. Njihovi ministri inostranih poslova izjavili su da posle završenih predsedničkih izbora EU ne može da ima „prethodni biznis“ sa beloruskim liderom Aleksandrom Lukašenkom. EU je uvela zabranu na putovanja u predele svojih granica za Aleksandra Lukašenka i 156 njegovih najbližih saradnika.
Sada nemačka vlada treba da se opravdava i objašnjava da realizacija projekta saradnje organa reda Nemačke i Belorusije nije prekršila ni obaveze Berlina, ni odluke EU o sankcijama, pošto je završena još pre predsedničkih izbora. A produbljivanje saradnje prvo je dobilo odobrenje rukovodstva EU, pošto je odgovaralo tada preuzetom kursu Brisela na razvoj odnosa sa Belorusijom.
Ipak, po svedočenju opozicionih političara, MUP ne samo da nije prekinuo saradnju sa vlastima Belorusije, već i nije upoznao sa tim parlament. List Bild am Zontag saopštio je da je saradnja organa reda trajala do proleća 2012. godine. Na to je MUP odgovorio da je reč samo o boravku činovnika graničarske policije u Minsku. Nemački mediji takođe su sa negodovanjem pisali da su Belorusi koji su doputovali po razmeni sa interesovanjem posmatrali rasterivanje demonstracija protivnika nuklearnih centrala. I tobože odgovarajući postupci su bili korišteni u Minsku protiv opozicije.
Ne možemo da ne primetimo da su nemačke vlasti postale u izvesnoj meri taoc protivrečne politike čitave EU prema Belorusiji. Ova protivrečnost se beleži još od sredine 90-ih godina, ali je postala posebno primetna poslednjih godina, istakao je u razgovoru za Glas Rusije šef sektora za političku integraciju Evropskog instituta RAN Nikolaj Kavešnjikov:
Tokom poslednjih nekoliko godina politika EU u pogledu Belorusije spojila je u sebi dva elementa. Sa jedne strane nastavljen je pritisak na vlasti Minska, između ostalog posredstvom proširenja „spiska sankcija“. Sa druge strane, preduzeti su vrlo ozbiljni pokušaji da se sa Belorusijom uspostave konstruktivniji odnosi preko istog tog programa Istočno partnerstvo. Bio je pokušaj da se uvuče Belorusija u procese komunikacije kako bi se na toj osnovi preduzeo pokušaj da se transformiše beloruski režim. Ova dva procesa su tekla paralelno. Ali sada, očigledno, taktika kažnjavanja ne prevladala nad taktikom uključivanja.
Uoči aktulnih rasprava u nemačkom parlamentu list Di Cajt je pisao da nemačka strana, ispostavlja se, ne smao da je obučavala beloruske milicionere, već ih je i finansirala. Na primer, najmanje sto milicionera je dobilo od Nemačke zaštitnu opremu i gumene palice. Ne treba sumnjati da je data činjenica takođe u centru pažnje poslanika. U evropi je finansijska kriza, a u samoj Nemačkoj su izbori. A tu takvo razbacivanje na ministarskom nivou...
- Izvor
- Golos Rossii, foto: «Vesti.Ru»/ vostok.rs
- Povezane teme
- Nemačka
- Belorusija
- odnosi
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















