Šta je svetska ekonomija naučila za 4 godine krize?
Evropa umalo nije obeležila četiri godine svetske finansijske krize pojavom nove. Ove nedelje je sudbina evropskog stabilizacionog fondav isila na koncu – fond je mogao da ostane bez svog glavnog donora – Nemačke.
15. septembra 2008. u SAD je bankrotirala investiciona banka Lehman Brothers. Od tog dana počinje računica početka ekonomske krize, od koje same SAD i nisu mnogo stradale: udarac su na sebe primile zemlje u razvoju i Evropa. Sa Grčkom, Španijom i Portugalijom su započeli problemi u evrozoni. Za četiri godine političari i ekonomisti su uspeli da isprobaju različite mehanizme za oporavak ekonomije. Poslednji je Evropski stabilizacioni mehanizam. To je Fond pomoći koji ima 700 milijardi evra, 80 od njih je direktni ulog 17 članica evrozone, trećinu te sume će dati Nemačka.
Hoće li novi finansijski mehanizam efikasno raditi u dugoročnoj perspektivi – to je veliko pitanje. Ali kratkoročno stabilizacioni fond može da popravi neke evropske probleme...
Dobre vesti iz Nemačke su ove nedelje došle istovremeno sa vestima iz SAD da će doći do novog finansijskog rasta. Ipak rano je radovati se, govori zamenik odeljenja za međunarodna tržišta kapitala Instituta za svetsku ekonomiju i međunarodne odnose Jakov Mirkin:
- Predstoji nam napredak, izazvan emisijom novca kako u Evropi tako i sa one strane okeana. Ali neizbežno ćemo videti naduvavanje mehura od sapunice, koncentraciju rizika, i u srednjoročnoj perspektivi možemo da prognoziramo da će ti mehuri da puknu. To se može dogoditi recimo na tržištu nafte.
Pojava evropskog stabilizacionog fonda i treće smanjenje rezervi SAD još jednom potvrđuju da su za četiri godine političari i ekonomisti naučili da rešavaju probleme isključivo u kratkoročnoj perspektivi.
Svetska ekonomija je već preživela dva talasa svetske finansijske krize. Prvi je 2008. udario po Aziji, drugi je 2010. naneo, reklo bi se, nepopravljivu štetu Evropi. Za jesen ekonomisti prognoziraju treći talas. Osnovni udarac je ponovo usmeren na Stari Svet – u oktobru evrozonu može napustiti Grčka. Nije čudno da sada sve više zemalja pokušava da smanji kontakt s Evropom i da usmeri sredstva na druga tržišta. Američki stručnjaci sve češće govore da se kapital treba preneti u zemlje BRIKS. A na poslednjem samitu ATES Rusija je dala do znanja da želi više da sarađuje sa zemljama Azijsko-pacifičkog regiona, i da manje zavisi od Evrope.
- Izvor
- Golos Rossii, © Kollaž: «Golos Rossii» / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Ostale novosti iz rubrike »















