Protiv koga prijateljuju prijatelji Sirije?
U četvrtak u Holandiji će biti održan novi sastanak Prijatelja Sirije. Ovaj forum objedinjuje zemlje i organizacije koje podržavaju sirijsku opoziciju u njenoj borbi za svrgavanje Bašara Asada. Sastanak se održava u kontrekstu sve jačeg oružanog sukoba u samoj zemlji i početka posredničke delatnosti specijalnog predstavnika UN i Lige arapskih država za Siriju, bivšeg ministra inostranih poslova Alžira Lahdara Brahimija.
Temu nastavlja naš komentator Petar Iskenderov.
Međunarodna grupa prijatelja Sirije najmngobrojniji je i istovremeno aktivan forum koji spaja protivnike Bašara Asada. Na izvorima njenog formiranja stajao je predsednik Francuske Nikola Sarkozi, koji nije krio nameru da u Siriji ponovi libijski scenario.
Što se tiče administracije američkog predsednika Baraka Obame, za razliku od vremena Džordža Buša mlađeg, SAD sprovode prefinjeniju spoljnu politiku. Predstavnici Bele kuće u svakoj povoljnoj prilici podvlače da posle povlačenja osnovnih snaga armije SAD iz Iraka predmet glavne brige Vašingtona ostaje Avganistan. U drugim kriznim žarištima poput Libije i Sirije, Amerikanci više vole da deluju rukama svojih saveznika. Pri tome geopolitički ciljevi SAD ostaju isti.
Delatnost grupe prijatelja Sirije izaziva mnogo pitanja. Uoči aktualnog sastanka u Holandiji, u Kairu je održano zasedanje takozvane kontakt-grupe za Siriju. U nju spadaju Egipat, Iran, Saudijska Arabija i Turska – zemlje koje zauzimaju različite pozicije u pogledu predsednika Bašara Asada, ali pri tome su uticajni fakori u regionu.
Ipak je očigledno da će se Zapad potruditi da izbegne bilo kakvo učešće zemalja koje nisu pod njegovom kontrolom u organizaciji monitorigna dešavanja u Siriji. I mada se zvanično govori isključivo o želji da se spreči humanitarna katastrofa u Sriji i da se pomogne da u toj zemlji trijumfuje demokratija, sam karakter antiasadovske koalicije pruža osnove da se u to posumnja. Jer zemlje koje čine Ligu arapskih država na čelu sa Katarom i Saudijskom Arabijom, i tim pre priapdnici Al-Kaide koji ratuju na strani sirijske opozicije, teško mogu da pretenduju da ulogu učitelja demokratije. Na ovo mešanje ciljeva Zapada u Siriji i šareniš tabora protivnika zvaničnog Damaska skrenuo j epažnju slušalaca Glasa Rusije šef sektora za političke integracije Instituta za Evropu RAN Nikolaj Kavešnikov.
U politici zapadnih zemalja na vrlo složen način ispreplitani su normativni motivi – tačnije iskrena težnja da se proširi zona demokratije, i praktični motivi. Poslednji su vezani za osiguranje njihovih nacionalnih ekonomskih interesa, interesa u sferi bezbednosti. Politika ponekada stavlja u isti koš vrlo različite režime i čini saveznicima ljude sa suprotnim pogledima.
Ali organizacija i obrazlaganje oružanog mešanja u sirijski konflikt spolja teži je zadatak nego 2011. u Libiji. Uzrok je odsustvo rezolucije SB UN koja daje makar uvijeno odobrenje za intervenciju. U slučaju Libije takvu ulogu je odigrala rezolucija o uvođenju zone zabranjene zaletove iznad zemlje. Ipak što se tiče Sirije posle suprotstavljanja Rusije i Kine Zapad ne uspeva da provuče kroz SB UN čak takav rasplinuti dokument. Zato se računa na formiranje maksimalno široke, mada i krhke koalicije zemalja, pravobranilačkih i humanitarnih organiazcija koje su u stanju da pridodaju pojačanom pritisaku na Damask međunarodno-legitimni karakter.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- Sirija
- SAD
- geopolitika
- rat
- sukobi
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















