Složena jesen za zonu evra
Dvodnevni evropski finansijski forum koji započinje u četvrtaku Briselu jedna je od poslednjih manifestacija slične vrste pred zasedanje Evrogrupe, zakazane za 8. oktobra u Luksemburgu. Ministri finansija 17 zemalja zone evra koji je čine treba da donesu odluku o perspektivama nastavka pružanja finansijske pomoći Grčkoj. Ipak sitaucija je takva da će se u centru debata naći Španija. A to znači da kriza u zoni evra izbija na nov, opasniji nivo, smatra naš komentator Petar Iskenderov.
Krajem prošle nedelje vlada Španije je izjavila da neće žuriti da se obraća međunarodnim kreditorima za paket antikrizne pomoći. Ipak, sudeći po informacijama koje su procurele, eksperti Mudisa spremni su da u svom novom referatu smanje rejting španskih državnih dužničkih obaveza do nivoa „smeća“ (junk status). A to če učiniti obraćanje Španiji za pomoć linijom EU i MMF praktično neizbežnim, pokrenuvši protiv Madrida grčki scenario.
Ugledni američki ekonomista Nuriel Rubini smatra da bez Portugala ili Kipra evro još i može. Ali ne bez Italije ili Španije. Naravno, Nemačka može da ostane zajedno sa Austrijom, Finskom i Holandijom. I mada će jezgro nastaviti da postoji, to će već značiti raspad zone evra. Verovatnoća takvog ishoda u narednih 3-5 godina iznosi skoro 50%.
Ne sme se ignorisati da su glavne pristalice pretpostavki o neizbežnom raspadu zone evra upravo američki ekonomisti. Evropski političari i eksperti za sada izražavaju veliki optimizam – očigledno ne želeći da ulivaju finansijskim tržištima dodatnu paniku. Tako je šef Evrogrupe Žan-Klod Junker u intervjuu za ruski kanal Raša Tudej aludirao jasno na spoljni faktor: Ponekada nam se čini da nam priređuju proveru izdržljivosti oni koji ne žele da EU bude vodeća ekonomska sila sveta. Pri tome bez obzira na krizu, pokazatelji državnog duga ili budžetskog deficita u zemljama zone evra su bolji nego u SAD, Japanu i Britaniji.
Ipak, sporovi oko spoljnih i unutrašnjih faktora aktualne evropske krize ne treba da zaklanjaju jedan od ključnih problema vezanih za njene izvore i puteve prevladavanja. Tačnije – neophodnost prestrojavanja ekonomije zemalja zone evra kako bi se dao novi impuls kako poslovnoj, tako i proizvodnoj aktivnosti, istakao je ekspert Evropskog instituta RAN Vladislav Belov.
- Budžetska konsolidacija na čijem sprovođenju insistiraju zemlje članice zone evra na čelu sa Nemačkom i Francuskom ispravna je ideja. Ipak pri otme budžetska konsolidacija ne treba da guši reforme. Reč je o tome da je u istoj toj Grčkoj potrebno sprovesti i debirokratizaciju. Trenutno grčka vlada u okviru programa prevladavanja krize realizuje program pomoći stranim investicijama u ekonomiju pod nazivom Investiraj u Grčku. Ipak sličnim investicijama smeta preterana birokratizacija. Oslobađanje malog i srednjeg biznisa od preteranih birokratskih barijera prosta je istina svake tržišne ekonomije. A u uslovima aktualne finansijsko-ekonomske krize u EU, praćenje padom proizvodnje i poslovne aktivnosti, taj zahtev stiče posebnu aktualnost.
O tome da samo antikrizni paketi i otkup dužničkih obaveza neće pomoći da se prevlada kriza, svedoče i najnovije izjave, između ostalog Standard end Purs, o smanjenju prognoze ekonomskog napretka, između ostalog u zoni evra i upozorenja MMF koji takođe namerava da revidira svoju prognozu.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















