EU: zbijanje redova ili dezintegracija?
Samit grupe prijatelja politike integracije EU koji je održan u petak u Bratislavi, okupio je pod sovjim krovom sve glavne aktere finansijske krize u EU – od predsednika Evropske komisije Žozea Manuela Barozua do lidera problematičih zemalja na čelu sa Grčkom, Portugalijom i Španijom. Najavljeni format diskusije ne pretpostavlja usvajanje detaljnih odluka. Ipak danas je bilo koja manefestacija na dnevnom redu EU osuđena na povećanu pažnju, smatra naš komentator Petar Iskenderov.
Dati termin bio je zvanično uveden u promet krajem 80-ih godina – na talasu plišanih revolucija i ostalih formacijskih promena u zemljama Centralne i Istočne Evrope. Cilj politike integracije jeste formiranje jedinstvenog integracionog kompleksa, spoj opštih interesa sa interesima teritorije, podržavanje zainteresovanosti država članica za učešće u intergracionim planovima i uključivanje susednih zemalja u njih.
Pošto je u sastav EU 2004. ušlo deset zemalja odjednom, pretežno Centralne i Istočne Evrope, lideri poslednjih su počeli aktivno da koriste Politiku integracije za iznuđivanje finansijskih sredstava.
Tako Litvanija tradicionalno stavlja pred Evropsku komisiju pitanje finansiranja zatvaranja Ignalinske nuklearne cetnrale iz fondova EU. Druge zemlje su zabrinute nedovoljnim po njihovom mišljenju, izdvajanjem sredstava za razradu tehnologija uštede energije ili razvoj agrarnog sektora. Osim toga, zemlje članice Politike integracije pozivaju Evropsku komisiju da odustane od smanjenja finansiranja svih programa, planiranih za 2014-20. godinu.
I evo rezultata – u regionu Centalne i Istočne Evrope sve jače se čuju glasovi evropskih skeptika. Njih je ozvučio domaćin aktualnog bratislavskog sastanka premijera Slovačke Robert Fico. U intervjuu za nacionalnu televiziju on je bez zaobilaženja stavio do znanja da ne vidi mogućnost da se sačuva zona evra u aktualnom vidu: Mislim da će nastupiti dan kada će postati očigledno: neke zemlje nisu u stanju da poštuju sopstvene obaveze u pogledu kosolidacije budžeta. Tada će jedna ili dve zemlje prestati da budu članice zone evra – dodao je Fico, preciziravši da će koordinirani izlaz iz zone evra biti potreban između ostalog Grčkoj.
Imena drugih kandidata za izlazak iz zone evra slovački premijer nije precizirao. Ipak u štabu EU rastu bojazni povodom toga da u njih može da uđe Španija. Komentar šefa katedre za evropsku integraciju MGIMO MIP Rusije Olge Butorine.
Situacija u Španiji je postala glavobolja za EU u celini i evrospku Centralnu banku između ostalog još na leto 2011. godine. Već tada zemlja se našla na ivici da se obrati evropskom instrumentu finansijske stabilizacije. Ne treba zaboraviti da je upravo situacija u Španiji vrlo važna za budućnost čivave zone evra. Ako se ova zemlja obrati za pomoć fondu finansijske stablizacije EU, poverenje prema jedinstvenoj evropskoj valuti na međunarodnim tržištima će neizbežno pasti.
Došli smo do takvog stadijuma na kojem su sva laka rešenja nestala – tako je vrlo pesimistično predstvio aktualnu situaciju oko Grčke i drugih problematičnih zemalja zone evra ekspert za ekonomske probleme Evrope u londonskoj kompaniji Kapital Ekonomiks Ben Mej. Žoze Manuel Barozu i drugi učesnici aktualnog foruma u Bratislavi treba ili da opovrgnu ovo tvrđenje, ili da predlože sopstvena složena rešenja.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/Luigi Rosa/cc-by-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















