Putin putuje u Ankaru: politika odvojena od privrede
Ruski predsednik Vladimir Putin 3. decembra stiže u radnu posetu Turskoj. On će imati susret sa predsednikom Abdulahom Gulom, premijerom Tajipom Erdoganom i učestvovaće u trećem zasedanju rusko-turskog Saveta za saradnju na najvišem nivou. Turska sada pretenduje na ulogu vodećeg igrača u celom bliskoistočnom regionu i čak i islamskom svetu.
Energetski faktor je postao čvrsta osnovica rusko-turskih odnosa. Ekspert za Bliski Istok iz Instituta strateških analiza i procena Sergej Demidenko tim povodom je izjavio za „Glas Rusije“:
- Sada se odnosi među našim zemljama razvijaju relativno dobro. Naravno pre svega je tu glavni aspekt – ekonomski. Energetski. Turska je zainteresovana u dopunskim izvorima energije. I u vezi sa time naše veze se razvijaju veoma i veoma pozitivno u ovom pravcu.
Politička pozadina posete ruskog predsednika nije najpovoljnija. Ona je u senci krize u Siriji i planova za razmeštanje u Turskoj američkih PVO sistema „Patriot“. Erdogan je jedan od najvećih zastupnika aktivnog vojnog mešanja u sirijsku krizu. On je na strani opozicije režimu Bašara Asada. Kremalj je odlučno protiv. Sredinom oktobra između Moskve i Ankare iskrsla je nova otežavajuća okolnost. Turska je 12. oktobra zaustavila sirijski avion, koji obavljao let Moskva – Damask, i zaplenila je ruski, navodno vojni teret.
Uprkos prognozama, nakon incidenta sa avionom, svađe među susedima nije bilo. Moskva i Ankara su se naučili da veoma iskusno razdvajaju u svojim strateškim odnosima politiku od ekonomije. Obe strane odlično shvataju, da Sirija nije alternativa bliskim tursko-ruskim poslovnim i trgovinskim vezama.
Vladimir Putin i Tajip Erdogan zadnji put su se sreli ovog leta. U Moskvi su još jednom potvrdili orijentaciju na strateško partnerstvo, kaže ruski politolog Stanislav Tarasov.
Tom prilikom su obe strane naglasile strateški karakter odnosa. Oni su konstatovali rast robne razmene do $35 milijardi, a takođe su iskazali nameru da izađu na $100-150 milijardi godišnje. Zato će se i tokom susreta u Istambulu osnovni naglasak biti na pitanjima energetike i robno-ekonomske saradnje. Tim pre, što uspešan završetak pregovaračkog procesa i proglašenja početka izgradnje projekta „Južni tok“ nije prošao bez doprinosa Turske.
Naravno da će u razgovorima biti prisutna teška pitanja u vezi Sirije, Iraka, situacije na Bliskom Istoku. Međutim i Ankara i Moskva ne dopuštaju, da razmimoilaženja u spoljnoj politici negativno utiču na čvrste prijateljske ekonomske i naftno-gasne odnose.
Rusija naravno ne može, a da ne uzima u obzir poziciju Turske u vezi situacije u regionu, smatra predsednik ruskog Instituta energetike i finansija Vladimir Fejgin:
- Nije pitanje samo u našoj energetskoj saradnji. U političkom planu to nije sasvim jednostavan region. Postoje problemi međusobnih odnosa Turske i Sirije. Sve se to nalazi veoma blizu naših granica. Zato sam siguran da će osim energetskog sektora, biti obuhvaćena i sva ova pitanja. Pitanja regionalne bezbednosti. Turska je zemlja sa brzim razvojem. Zemlja sa velikim ambicijama. Ona postaje sve važniji igrač u regionu.
Rusija i Turska imaju veoma ozbiljne projekte u energetici. Vladimir Putin će između ostalog prodiskutovati sa svojim turskim kolegom izgradnju u Turskoj NE. Svi rusko-turski energetski projekti predviđeni su za dugotrajan period. I obe strane shvataju da ih mogu realizovati samo u slučaju očuvanja stabilnosti u celom regionu.
Upravo uoči posete, 2. decembra ruska „Grupa GAZ“ i turska Mersa Otomotiv otvorili su proizvodnju komercijalnih automobila marke GAZ u Turskoj. U fabrici će se vršiti montaža ruskih vozila „GAZel BIZNIS“ i „Sobolj BIZNIS“.
Andrej Fedjaškin, Aleksej Ljahov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















