Ko će platiti račune iz evrozone
Dvodnevni samit EU u Briselu sazvan je radi svođenja rezultata godine koja je za nama. Već je jasno da rezultati koje će tamo konstatovati nisu nimalo za praznovanje, smatra naš komentator Petar Iskenderov.
Izjava o mogućoj ostavci italijanskog kabineta prilično je pokvarila insistiranja političara i ekonomista. Mnogi eksperti su ponovo počeli da govore o „domino efektu“. Kako je primetio u intervjuu „Glasu Rusije“ profesor ekonomije rimskog univerziteta Roma Tre Pjero Bini, taj će efekat teško ostati u granicama Španije, Portugalije, Irske i čak Italije:
- Mogući bankrot Grčke i izlazak te zemlje iz evrozone, dovešće do anuliranja njenog državnog duga, čiji se deo nalazi u rukama različitih evropskih finansijskih institucija. Oni će se odmah naći u teškoj poziciji. Ekonomski gubici će se odraziti i na druge slabe države, kao što su npr Španija, Potrugalija i Irska. A njihov bi bankrot značio gubitak hiljada milijardi evra.
Pre nekoliko dana, ubeđeni evroskeptik, predsednik Češke Vaclav Klaus je odbio da potpiše dopunu Lisabonskog sporazuma koja je bila usaglašena od strane EU, a kojom je bilo predviđeno sprovođenje u delo novih ekonomskih mera. „To je opasna stvar i rešen sam da taj dokument ne potpišem“- izjavio je Klaus, koji smatra da je to njegov dug, da stoji na straži državnog suvereniteta, u tom smislu i u oblasti finansija, - a potom predati neku punomoć Briselu.
A oportunizam češkog predsednika su podržali – već pogađate- predstavnici Velike Britanije i Švedske.
Ova je situacija pojačala pesimizam U Nemačkoj- upravo u toj zemlji koja će, kako stvari stoje, pri bilo kakvom razvoju situacije, vaditi evrozonu iz problema. Zamenik rukovodioca istraživačke grupe „Evropska integracija“ nemačkog fonda „Nauka i politika“ Peter Beker tokom video-mosta „Moskva- Berlin“ nije skrivao svoje brige:
- Sada je u toku dorada završnog dokumenta sa samita EU. Ne može se reći da bi njegov projekat izazvao nekakvu sreću u Berlinu, naprotiv, izazvao bi oštru kritiku. U toku su pregovori Berlina sa drugim prestonicama, kao i sa predsednikom Saveta EU Hermanom van Rompejem.
U ovakvoj situaciji kompromisi su u principu mogući. Jer, Nemačka i Francuska su se u poslednjem trenutku ipak dogovorile o principima nadziranja rada banaka evrozone od strane ECB. Ipak, kako javlja Rojters, nove, oštrije norme koje predlaže Berlin teško daće biti stavljene na snagu od januara 2013.godine. A to znači da će antikrizni mehanizam EU opet zastati.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















