Trojni sastanak u Briselu - razgovor gluvih
Predsednik Srbije, Tomislav Nikolić i predsednica samoproglašene republike Kosovo, Atifete Jahjaga, susreli su se juće, 6.februara u Briselu, . Trojnom sastanku na najvišem nivou je prisustvovala i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost, Ketrin Ešton. Sastanak je trajao nešto manje od sata, a vodio se u prostorijama zgrade Evropske spoljno- političke službe. Ovom susretu iza zatvorenih vrata prisustvovali su i savetnik predsednika Srbije za spoljnu politiku Marko Đurić i savetnik Jahjage, Ramuš Tahiri.
Nakon razgovora visoka predstavnica Ketrin Ešton se javnosti obratila pismenim putem i naglasila da su je tokom razgovora Nikolić i Jahjaga uverili u privrženost dijalogu. Atifete Jahjaga je sa svoje strane sastanak ocenila kao konstruktivan susret „predsednika dve suverene i nezavisne zemlje“. Predsednik Srbije je nakon sastanka, izjavio da je poslednja stvar koju bi u životu uradio je da pristane na prihvatanje Kosova kao nezavisne države.
Interesantno je da je sastanak održan na isti dana kada su u francuskom Rambujeu, 1999.godine započeli pregovori u okviru mirovne konferencije o Kosovu. Budući da su pregovori propali i da je usledilo bombardovanje i kasnije ulazak NATO trupa na teritoriju južne srpske pokrajine, lako se može uočiti i određena paralela. Profesora Univerziteta u Beogradu i bivšeg ambasadora Srbije u Francuskoj, Predraga Simića, zamolili smo da za komentar ovim povodom:
- Svakako da ima simbolike, jer pregovori u Rambujeu su bili poslednji pokušaj Francuske i Rusije, odnosno tadašnjih ministara Ibera Vedrina i Igora Ivanova da spreče najavljenu intervenciju NATO-a protiv tadašnje Savezne republike Jugoslavije. Ti pregovori su mogli imati uspeha da je postojala volja evropljana, ali i da je tadašnja vlast u Beogradu reagovala na adekvatan način. To se nije dogodilo i to je bio uvod u vojnu intervenciju, kojom je praktično teritorija Kosova stavljena pod međunarodnu kontrolu UN i de fakto misije NATO-a, KFOR-a. Verovatno su jučerašnji razgovori simbolično pokazali i posledicu upravo svega toga što se događalo.
Kako komentarišete to što je nakon sastanka, Atifeta Jahjaga rekla da je predsednik Nikolić „opet koristio nacionalističku retoriku“.
- U vreme posle pada Berlinskog zida, raspada za sve 3 istočno evropske federacije, SSSR, Čehoslovačke i SFRJ, važe nekakva nova pravila, barem na Zapadu. A to je da su zahtevi svih etničkih grupa za samoopredeljenje i otcepljenje nešto zbog čega je dozvoljena i vojna intervencija iako to nije zapisano u Povelji UN. Upravo sa tih pozicija je i nastupala Jahjaga. Međutim, čini mi se da je jučerašnji sastanak prošao u razgovoru „gluvih“. Za "predsednicu" Kosova to je bila prilika da manifestuje njihovu samoproglašenu nezavisnost i da sastanak protumači kao bilateralni susret dve susedne države. Za predsednika Nikolića je ovaj susret bio prilika da se pokaže nespremnost da se ode dalje od okvira Rezolucije. A Ketrin Ešton je, čini mi se, upravo ovim pokušala da pokaže da, uprkos krizi koja potresa EU, evropska diplomatija može da dovede do ovakvih susreta i da demonstrira svoje postojanje.
Kako ocenjujete zadovoljstvo ishodom susreta koje je izrazila nemačka kancelarka Angela Merkel, ali i reči predsednika Nikolića da Srbija „osluškuje poruke iz Nemačke, ali da se ne rukovodi njenim željama“?
- Merkel je svakako bila zadovoljna, jer je Nemačka jedna od članica EU koje su priznale Kosovo i ona je ovaj susret interpretirala na način kao i Atifete Jahjaga. Međutim, mislim da ni interpretacija predsednika Nikolića, ni onih zemalja koje Kosovo nisu priznale, jer u njemu vide presedan koji može ozbiljno da ugrozi i njihov integritet, nije tako entuzijastična. Takvih zemalja koje nisu priznale Kosova ima dosta i širom sveta, ali i u okviru EU- jer Kosovo praktično može postati ozbiljan presedan i podstrek za druge separatističke pokrete.
Kako Vi vidite i ocenjujete ukupno ovaj susret? Da li je ovo nekakav korak napred?
- Za Atifete Jahjagu je svakako korak napred. Za Srbiju, koja se odlučila na ovaj korak u želji da dobije očekivani datum za početak pristupnih pregovora sa EU, odgovor na pitanje da li je ovo bio korak napred, daće tek predstojeći izveštaj komisije EU o napretku Srbije i eventualna odluka o davanju datuma. Međutim, u samoj Srbiji ima dosta glasova nezadovoljstva. Takve su se reči mogle čuti i od bivšeg predsednika SR Jugoslavije Vojislava Koštunice i mnogih drugih. Tako da je Srbija veoma podeljena u pogledu ocene jučerašnjeg sastanka u Briselu.
Valja pomenuti za kraj i da mediji ovaj sastanak održan na najvišem nivou „u sklopu normalizacije odnosa Beograda i Prištine“ ocenjuju kao simboličan.
Jovana Vukotić,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »














