Komete „napadaju“ Zemlju?
Nekoliko retkih kometa odjednom mogu da vide stanovnici Zemlje 2013. godine. U martu Severnu poluloptu očekuje sastanak sa „repatom zvezdom“ po imenu Lemon, koja se prvi put našla u Sunčevom sistemu. Dve druge „drugarice“ će stići nešto kasnije. Među njima je superkometa, koja je u stanju da pomrači Mesec.
Ovog nebeskog giganta ruski astronomi očekuju sa posebnim trepetom. Kometu ISONoni su otkrili u septembru prošle godine. Do dugoočekivanog susreta ostalo je više od pola godine. A njena mlađa sestra Lemon već praktično je spremna da pokaže svoj jarki zeleni „rep“. Neobičnu boju, ističu astronomi, kometi daju dvoatomski ugljenik i cian. Prvi put su je fiskirali u martu prošle godine sa planine Lemon u SAD, koja je i dala ime nebeskoj putnici.
Očekuje se da će prilikom približavanja Suncu kometa dostići 2-3 veličine po intenzitetu sijanja i da će se videti ništa gore od zvezda iz Velike medvedice. To je značajna pojava, ističu stručnjaci. Pri tome što astronomi svakog dana otkrivaju na desetine kometa, malo koja se od njih može videti golim okom. Osim toga, za aktuelnu generaciju to je jedina šansa sastanka sa Lemona, rekla je za Glas Rusije šef odeljenja Kosmičke astrometrije Astronomskog instituta RAN Lidija Rihlova.
- Ona je dugoperiodična. To znači da je period njenog okretanja oko Sunca veći od 200 godina. Kratkoperiodične tokom ljudskog života su već mogle da se vide, poput Halajeve, koja doleće svakih 75 godina. A ova ima period okretanja veći od dva veka.
Istorijski se desilo tako da su komete smatrali u narodu nagoveštajima nevolja – nerodne godine, elementarnih nepogoda, ratova. Ove godine na nebu će moći da se vidi nekoliko jarkih kosmičkih putnica. Zašto one napadaju Zemlju? Nema li opasnosti?
Slični strahovi su sasvim uzaludni i još ni jednom nisu potvrđeni, govori poznati ruski astronom Leonid Jeljenin, čije ime je dobila kometa Jeljenina, njegovo otkriće.
Sa kometama se do danas vezuju neke pseudonaučne stvari. U stvari 1910. godine čovečanstvo se takođe pripremalo za prolazak Zemlje kroz rep Halajeve komete. Bojali su se da će svi biti otrovani cijanidom koji se sadrži u jezgru komete. Kao što vidimo, ništa se nije desilo. U stvari, komete su bezbedne po Zemlju. Verovatnića sudara sa Zemljom je ništavno mala. Treba ih izučavati, ali nikako se ne treba bojati i vezivati ih za negativne događaje.
Što se tiče frekvencije pojave „došljaka“, i ovo tvrđenje astronomi opovrgavaju. Ne lete one češće, već mi bolje posmatramo. Na prelazu 20. i 21. veka izvršen je informacioni proboj – posmatranja su postala redovna. Pojavili su se snažni teleskopi, novi prijemnici zračenja – PZS kamere, kompjuteri koji registruju nebeska tela. Sve to omogućava da se brzo pronalaze objekti, da se određuju njihove koordinate i da se šalju podaci u Centar malih planeta, gde ih proveravaju po katalozima i određuju da li je nebesko telo novo ili ne.
Jelena Kovačić,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
- Povezane teme
- kosmos
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















